Pravnici i odvjetnici za povredu podataka u Makarska

Poštovani,
Bivši suprug i ja smo bili u braku 18 godina. Zajedno smo živjeli 21 godinu, ali u zajedničkom kućanstvu sa njegovim roditeljima. Imamo i punoljetno dijete.
Zanima me imam li pravo na podjelu bračne stečevine s obzirom da je vlasnik nekretnine u kojoj smo živjeli majka bivšeg supruga. Za vrijeme trajanja bračne zajednice kuću smo kompletno obnovili bez kredita. Ja sam imala znatno manju plaću od bivšeg supruga pa je sve on financirao dok sam se ja brinula za dijete i njegove stare roditelje. Njegovi roditelji nisu sudjelovali u obnovi kuće jer su bili umirovljenici (otac mu je netom prije razvoda braka umro, a na ostavinskoj raspravi bivši suprug se odrekao svoga dijela imovine u korist svoje majke kako ja ne bih mogla potraživati dio). Imali smo i dva auta i zemljište na moru. Istjerao me je iz kuće samo sa osobnim stvarima i autom kojem sam ja bila vlasnica. Dijete je ostalo živjeti u kući s njim jer sam se ja privremeno smjestila kod brata koji me je primio u nećakinjinu sobu gdje i sad boravim. Bivši suprug odbija bilo kakvu podjelu imovine. Od svega navedenog na što ja imam pravo? Unaprijed hvala na odgovoru!

Zanima me ima li Odgojni zavod pravo zadržavanja maloljetnika koji je odradio sve uvjete za otpust? Dijete je u zavodu godinu dana, a prije toga je bilo hospitalizirano tri mjeseca i dovedeno u zavod. Zavod ne želi dati nikakve konkretne informacije i ograđuju se od bilo kakvih upita. Branitelj koji trenutno zastupa dijete ne poduzima ništa. Radi zaštite djeteta pišem anonimno.

Poštovani,
Ostavitelj je bio korisnik naknade za smještaj kod centra za socijalnu skrb pa centar od nasljednika potražuje za navedenu naknadu. Ostavitelj također ima dugovanja po nekoliko ovrha. Ako se nasljednik prihvati nasljedstva on odgovara za dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Imam dva pitanja:
1. Kako se određuje kojim će redoslijedom vraćati dugove tj. tko ima prednost( ovrhe ili centar)? Ako imovine ima vrijednost cca 10.000 eura, a dugovanje ukupno je 20.000 eura kako i kome ne platiti sav dug?
2. Nasljednik je naslijedio kuću i nekoliko oranica. Da li za sve mora raditi procienu vrijednosti ili samo za kuću?

Hvala unaprijed!

Postovani,
Zanima me ako se jedna sestra odrice svoga dijela imovine u korist druge sestre, moze li tu uzjavu ovjeriti u Hrvatskoj bez prisustva te druge sestre. Problem je sto je sestra koja se prihvata nasljedsva, u drugoj drzavi i nije u mogucnosti doci u Hrvatsku.

Poštovani,sin mi je prvi put uhvaćen u Hrvatskoj za trgovinu sa migrantima.Nije nikad kažnjavan niti je osuđivan.Ne radi nigdje,a to je uradio zbog duga koji je imao od 9000 eura za auto.Mislio je to uraditi i da se posveti normalnom poslu.Najvjerovatnije da ga je taj pritisko da plati do 7 mjeseca

Poštovani, imala sam carinski nadzor u kojemu je prebrojana blagajna u kojoj je na 81 euro bio nenamjerni višak od 1.90centi. Za sve do jednu obavljenu uslugu taj dan, bio je izdan račun.
Međutim na mom radnom stolu, metar od blagajne bio je moj privatni novac koji je koristen to jutro za razmjenu novčanica te isti nisam vratila u novčanik. Carinici su mi i to naveli kao višak u blagajni koji po trenutnom zapisniku iznosi preko 90 eura i ispada kao rad na crno što apsolutno nije istina. Što mi je činiti? Od srca zahvaljujem na svakom savjetu.

Poštovani,
Najamci stana su nas zamolili da im odobrimo adaptaciju kupaonice iz zdravstvenih razloga jednog stanara. Složili smo se i cijenu najma spustili radi toga. Nažalost, u suglasnosti nije navedeno sa čime se slažemo, a najamac je pored kupaonice zamijenio i prozore, kupio namještaj i kuhinju. Sve bez obavijesti i našeg znanja. Sada po prestanku ugovora nam traži nadoknadu ili prijeti tužbom.
Situacija je vrlo komplicirana jer je gospodin bivši sudac koji ima odlične konekcije u sudstvu.
Ima li pravnog osnova da traži nadoknadu?
Kako dokazati da suglasnost nije podrazumijevala sve izvedene radove?
Koje su naše opcije ?
Unaprijed hvala!

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.