Pravo na otpremninu - Odvjetnici-hr.com

Pravo na otpremninu

1 odgovor

martina marevic

0
0
722

16.06.2025

Poštovani,

Lijepo molim informaciju, Firma je najavila da ce biti tehnološki višak 250 ljudi, te da svi koji žele otići uz otpremninu mogu podnijeti zahtjev i da ce ovisno o sredstvima namijenjenim za otpremnine, biti pozvani prema redoslijedu kojim su se prijavljivali zaposlenici koji žele ići. Međutim kako je od toga prijavljivanja prošlo vec par mjeseci na svaki moj upit o statusu mog predmeta dobijem odgovor da imaju ljude koji su se prije mene prijavili. Neslužbeno doznajem da se prijavilo 600 ljudi, odnosno da ne mogu svi otići uz otpremninu. Kako ne bih htjela ostati bez otpremnine, a kolektivnim ugovor imam pravo na bruto plaću za svaku godinu staža samo u slučaju kad poslodavac otkaz uje ugovor o radu. Što mogu pravno poduzeti kako bih sve bilo transparentnom, odnosno da li mogu zatražiti uvidi u redoslijed prijava za odlazak? Znam da postoji pisani trag svakog zahtjeva, a ne znam da li postoji zakon o zaštiti podataka obzirom da se radi o internom popisu zaposlenika. Unaprijed zahvaljujem.

Odgovor 16.06.2025
datum odgovora: 16.06.2025

Poštovana,

Vaša situacija je nažalost česta u praksi, a važno je da znate svoja radna i pravna prava, kako ne biste ostali bez otpremnine na koju inače imate pravo samo u slučaju otkaza od strane poslodavca. U nastavku donosim pregled Vaših mogućnosti, kako biste zaštitili svoje interese i osigurali veću transparentnost postupka.

1. Mogućnost otpremnine – razlika između otkaza i sporazumnog raskida
Vrlo ste točno primijetili:

Otpremnina prema Zakonu o radu i kolektivnom ugovoru pripada samo ako poslodavac otkaže ugovor o radu.

Ako sami date otkaz ili pristanete na sporazumni raskid, gubite pravo na otpremninu, osim ako poslodavac izričito ne dogovori drukčije u samom sporazumu.

Dakle, ako Vam poslodavac ne uruči otkaz, nego Vi potpišete zahtjev za odlazak, nemate zakonsko pravo na otpremninu – osim ako je to unaprijed dogovoreno i jasno navedeno u dokumentu.

2. Pravo na transparentnost – uvid u redoslijed prijava
Vaše pitanje je izuzetno relevantno. Nažalost, ne postoji izravna zakonska odredba koja bi obvezivala poslodavca da Vam da uvid u redoslijed prijava drugih zaposlenika, jer bi to moglo uključivati osobne podatke trećih osoba, zaštićene Zakonom o zaštiti osobnih podataka (GDPR).

Što možete tražiti legitimno:

Pismeni odgovor o:

Točnom datumu kada je zaprimljen Vaš zahtjev

Na kojem ste mjestu na listi prijavljenih

Kada se okvirno može očekivati odluka o Vašem slučaju

Interni akt ili kriteriji koje poslodavac koristi za odabir zaposlenika koji će otići – poslodavac je dužan objasniti po kojem kriteriju odlučuje (npr. redoslijed prijava, prioritet određenim radnim mjestima itd.).

Ako poslodavac ne želi dostaviti informacije, možete uputiti službeni pisani zahtjev temeljem članka 26. Zakona o pravu na pristup informacijama – jer se radi o informaciji koja izravno utječe na Vaš radnopravni status i sudbinu radnog odnosa.

3. Zaštita putem Radničkog vijeća ili sindikata
Ako u firmi postoji Radničko vijeće ili ste član sindikata, svakako im se obratite. Oni imaju pravo:

Tražiti podatke od poslodavca o postupku kolektivnog viška

Nadzirati poštivanje prava radnika

Sudjelovati u savjetovanju oko odluka poslodavca

4. Vaš konkretan pravni korak – pisani zahtjev poslodavcu
Predlažem da uputite službeni dopis poslodavcu (preporučeno s povratnicom ili putem e-maila s potvrdom primitka) u kojem ćete:

zatražiti pismenu potvrdu o datumu zaprimanja Vašeg zahtjeva za odlazak,
zatražiti informaciju na kojem ste mjestu na listi,
zatražiti informaciju o kriterijima odabira zaposlenika za otkaz s otpremninom,
upozoriti da, ako Vas ne odaberu i Vi sami date otkaz, gubite pravo na otpremninu prema kolektivnom ugovoru.

Upozorenje ovog tipa često djeluje ozbiljnije i može utjecati na transparentnost.

5. Ako Vas ne izaberu, a sami odete – možete ostati bez otpremnine
Zato budite izuzetno oprezni – ne potpisujte nikakav dokument bez konzultacije s odvjetnikom ili sindikatom. Ako poslodavac Vas ne otpušta, nego Vi sami napuštate posao, otpremnina najvjerojatnije neće pripadati.

Zaključak
Vi imate pravo na osnovnu razinu informiranosti o postupku koji izravno utječe na Vašu egzistenciju. Tražite to pismeno, kroz jasno formulirane zahtjeve. Ako poslodavac ne odgovori, a smatrate da je došlo do diskriminacije ili netransparentnog postupanja, možete se obratiti i Inspektoratu rada, Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) ili tražiti savjet odvjetnika za radno pravo.

Napomena: Ovaj odgovor je informativnog karaktera. Za detaljnu pravnu procjenu i zastupanje u komunikaciji s poslodavcem, preporučuje se obratiti odvjetniku specijaliziranom za radno pravo.

Slična pitanja

Odšteta od osiguranja u slučaju ozljede na radu

1 odgovor
15.07.2025
Poštovani, 26.03.25. god suprug je imao nezgodu na poslu- puknuće mišića u listu prilikom guranja teškog tereta za koji je predviđena upotreba strojeva. Usred bolova, odveli su ga na hitan prijem te nakon toga na pregled i ultrazvuk lista gdje je ustanovljena ozljeda mišića (ruptura mišića). Nakon pregleda, suprug se javio liječniku obiteljske medicine koji je podnio prijavu ozljede na radu. Sama prijava HZZO- u od strane tvrtke je podnesena tek 14 dana od događaja. U međuvremenu je suprug dostavio sve nalaze nadređenima koji su se pokušali oglušiti na događaj i \'dogovoriti se da se ne prijavi ozljeda na radu\'. Nakon što nije pristao na takvo nešto i nakon pritiska od strane liječničkog povjerenstva, podnesena je prijava i sukladno njoj, i dostavljenim nalazima, HZZO je donio odluku da se radi o ozljedi na radu. Moje pitanje je, uz 100% naknadu plaće za vrijeme bolovanja, da li suprug ima pravo na naknadu troškova ako su radnici tvrtke osigurani preko Croatia osiguranja i kakva je procedura za isto? Što nam je činiti? Upravo radi nekorektnog ponašanja tvrtke, ne želimo to pustiti samo tako. Suprug više nije u mogućnosti obavljati poslove koje je dosad obavljao (bravar), većinom teški fizički rad jer mu je napor striktno zabranjen pošto je u nesnosnim bolovima pri skoro svakom pokretu. Unaprijed Vam zahvaljujem na odgovoru. S poštovanjem, Valentina Radman
Čitaj dalje
0
0
743

Krsenje zakona o radu zakona o zastiti na radu i mobbing

1 odgovor
20.06.2025
Poštovana Temeljem našeg razgovora za obavljanje djelatnosti skupljača bio otpada želio bih vas pisanim putem upozoriti na neke nelogicnosti i na koje sam prisiljen mobingom voditeljice Maje Serdarušić. Ponuden mi je prvenstveno dvokratan rad koji sam odbio jer mi zbog obiteljske situacije ne odgovara a i temeljem vazeceg kolektivnog ugovora i ugovora o radu u kojem stoji da ce se rad odvijati smjenski a ne dvokratno ne moram prihvatiti posao koji nije organiziran smjenski. 1. Nadalje rečeno mi je da cu poslove sakupljanja odrađivati sam minimalno 2 do tri tjedna dok se ne pronađe osoba koja če te poslove odrađivati samnom. Kante koje bi sam trebao podizati su manja 30 litara i veca 60 litara ili u prijevodu 30 i 60 kg. U zakonu o zastiti na radu (NN 71/14 118/14, 154/14 94/18 , 96/18) propisane su odredbe koje se odnose na sigurnost prilikom obavljanja poslova. Prema pravilniku muškarci ne smiju prenositi tolike terete samostalno . Takooder propisano je da se količina tereta smanjuje ukoliko je potrebno podizanje terata u vis ili rotacija tjela. U pravilniku stoji da je maksimalna dnevna količina prenesenog tereta 1000 kg. Automobil s kojim obavljam navedene radnje nema straznju dizalicu za dizanje velikih tereta na visinu od 1,30 kolika je visina kosa automobila. Po tezini kanta i ukupnoj količini predignutog tereta to prelazi zakonom propisane norme. Iz svega napisanog proizlazi da mogu odbiti sam obavljati trazenu djelatnost zbog moguce ugroze za svoje tijelo i zdravlje sto sam i napravio kontaktijajući gospođu Meri i tražio da mi zbog tezine posla da drugu osobu. (imam glasovnu poruku koja to dokazuje)Gospođa je vjerojatno upozorila voditeljicu te mi je dodjeljen drugi radnik. Problem nastaje kad me voditeljica nakon što sam odbio raditi sam prvo uparila sa osobom koja ima dijagnozu iz prometne nesreće te taj posao ne može obavljati jer odluta i nestane na lokaciji i ja ga moram tražiti. Nakon par dana rada ja sam se žalio njegovom nadredenom i rekao da ja uz dodatan posao ne mogu paziti i na njega i opisao mu ekscesnu situaciju gdje je nasrnuo na turista. Nakon svih upozorenja ostao je raditi samnom te je premjesten tek kad je trebao raditi drugi posao. Kako je on premješten na drugi posao ja sam opet obavješten da cu raditi sam. Tri dana sam radio sam dizajuci nekoliko tona bio otpada u smjeni rucno ga premjestajuci na kamion i s kamiona. Tezina velikih kanti je preko 60kg. Trećeg dana rada 16.06.2025 samog pri podizanju velike kante osjetio sam oštru bol u predjelu vratne kraljeznice te sam mislio da ce bol proci. Sljedeci dan bol je postajala sve jaca i jaca te sam na kraju smjene u 15:20 išao obavjestiti nadredenoj da cu se obratiti ljecniku . Nije ju bilo u uredu iako je njeno radno vrijeme od 8/16. Otisao sam na hitnu te mi je dijagnosticiran tezi oblik cervikobranhijalnog sindroma uz strogo mirovanje te hitan pregled neurologa koji je zakazan u petak. 2. Takooder receno mi je da cu djelatnost obavljati svakodnevno bez tjednog odmora nekad ujutro nekad navecer. Temeljem Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) u clanku 74 radnik ima pravo na odmor u trajanju od 24 sata neprekidno za svaki tjedan. Tjedni odmor najčešće se odraduje nedjeljom . Razmak između dnevnih smjena mora biti minimalno 12 sati da bi se postigao kvalitetan odmor izmedu smjena. Iz našeg razgovora dalo se naslutiti da bi ja navedeni posao obavljao 3 mjeseca bez ijednog slobodnog dana kao što to već obavlja ekipa koja to radi već mjesec ipo dana. 3. Zbog obujma posla i ne adekvatnog broja radnika takoođer mi je receno da cu morati raditi prekovremeno. U navedenom spisku prikupljanja već imam 15 restorana u Stobrecu te bi trebao preuzeti jos cca 95 restorana u Splitu. Obujam posla je ne normalno velik za 3 radnika koja bi to trebala obavljati. U početku sam i razmišljao prihvatiti prekovremeno ali nakon odradenih 7 sati količina fizičkog umora je bila tolika da to ne želim prihvatiti. Za rad prekovremeno po zakonu o radu poslodavac mora takav rad unaprijed najaviti uz pisanu suglasnost djelatnika da na takav rad pristaje. Prekovremeni rad po zakonu ne smije se organizirati vise od 8 sati tjedno ili 35 sati mjesecno a ne kao što je praksa sada do ca 120 i više sati. Godisnju normu od cca 240 sati neki djelatnici su premasili u par mjeseci o cemu imam pisani dokaz S obzirom da sam s voditeljicom imao najbolju namjeru popricati to nije urodilo plodom. S obzirom da sam slutio da ce mi narediti nesto sto ce ugroziti moje zdravlje i zivot razgovor sam snimao. U razgovoru me prisiljava na rad jer ti si ono na neodredeno i nemas ugovor za stalno. Ovdje su ti svi neprijatelji ali ako potonem ja tones i ti samnom. Takooder voditeljica me uznemiravala pozivima i ne postojecim problemima da se nije skupio otpad s nekih lokacija sto nije istina jer sam joj slikao gdje navedeni restorani ostavljaju otpadke a na toj lokaciji ih nije bilo. Takooder voditeljica je stavljala nestajajuce poruke da me moze okriviti za sve sta ona nije obavila a ja sam je na to upozorio. Kad sam je upozorio da me ne će napadati bez razloga i da cu traziti zastitu nadredenih rekla mi je da je takva komunikacija prema njoj neprimjerena. Konstantno napadanje da nisam skupio sve lokacije iako se to dogodilo samo jedan dan moj prvi radni dan kad sam opet radio sam. Druga ekipa ima cca 60 restorana a ja sam imao 110. Treća ekipa koja je kupila otpad redovito pola lokacija nije skupila nego se to ostavljalo mojom smjeni. Kad sam je upozorio da nije normalno da ja dizem 3 tone a druga ekipa 500 kg rekla mi je da gledam svoj posao. Takoođer što se tiče korištenje mobitela za rad koiristim privatni mobitel a ne onaj koji mi je dao poslodavac i to mi ne smeta. Priroda posla kojeg obavljam je da sam 90 posto vremena u prometu te je koristenje mobitela dok vozim zabranjeno zakonom o sigurnosti u prometu te je navedena kazna za isti 130e. Mobitel nije stalno kraj mene i ne mogu vam se odmah javiti na pozive. Da li će mi kompanija platiti mogucu kaznu jer sam se javio vama ili vi iz vaseg džepa ili cu vam se javljati kad za to budem imao uvjete jer imam takoođer ispis kasnonocnih poruka i poziva. S obzirom da nisam imao srece sa voditeljicom za pomoc sam se obratio njezinoj nadredenoj Mariji Mihanović i prijavio sve nepravilnosti. Njezin odgovor je bio mi nemamo dovoljno radnika i da to nitko ne zeli raditi. Ja sam odgovorio da nije u redu da se meni slome kosti dok druga ekipa ima pola lokacija manje. Dobra stvar je sto su nakon tog sastanka mojih 15 Lokacija u Stobrecu prebacili drugoj ekipi te ja san nemam 110 vec 97. Nadredenoj sam prijavio neprimjereno ponasanje deranje i mobbing . Ona je ocito svjesna ponasanja moje nadredene jer je na to odgovorila ona je takva osoba inace je dobra osoba samo se malo eto dere. Krajnje neprimjereno i neprofesionalno. S obzirom da je voditeljica svjesno i nakon upozorenja nadredenih izdala odredbu da ja sam obavljam posao koji nisam smio i time mozda meni uzrokovala trajno zdravstveno ostečenje i invalidited tražim da joj kompanija raskine ugovor zbog teskog krsenja prava i odredba rada ili cu ja dovesti inspekciju koja ce to napraviti za njih. Takooder tražim ispriku voditeljice koja je uzrokovala možda trajni invaliditet. Uostalom za sve navedeno imam dokaze poruke glasovne i pozive koje mogu i smijem koristiti jer se njima dokazuje tesko kršenje zakona i zivota i zdravlja svog radnika. Od tuzbe protiv kompanije koja je za sve znala i preko povjerenika za zastitu na radu i poslovode (xxxxxxxxx) cu odustati ukoliko mi se nakon povratka s lječenja osigura lakse radno mjesto kao i ugovor na neodredeno.
Čitaj dalje
0
0
746

radna prava osoba koje obavljaju poslove profesionalnih vatrogasaca

1 odgovor
19.04.2025
prije 20 godina poslodavac nas je uputio na školovanje / prekvalifikaciju za profesionalnog vatrogasca jer rješenjem o kategorizaciji objekata zaštite od požara (2a kategorija) treba imati stalno dežurstvo određenog broja profesionalnih vatrogasaca. poslove profesionalnog vatrogasca smo obavljali sve ove godine uz redovite liječničke preglede po točki 14. pravilnika o posebnim uvjetima rada i kod svakog inspekcijskog nadzora su od strane odgovorne osobe poslodavca pokazivane su naše svjedodžbe i liječničko uvjerenje. ubrzo nakon školovanja na ugovoru o radu je sa vremenom promijenjen naziv radnog mjesta i poslodavac nam svima profesionalnim vatrogascima nije plačao benificirani staž do prije tri mjeseca. sad nam je poslodavac svima profesionalnim vatrogascima platio benificirani radni staž unatrag 4 godine iako nam nekima na ugovoru o radu ne piše vatrogasac, nego recimo samo smjenski poslovođa. Pitanje glasi: 1. Imamo li pravo tražit od poslodavca benificirani radni staž za obavljanje poslova profesionalnog vatrogasca prema Zakonu o vatrogastvu, unatrag za sve vrijeme obavljanja poslova na tom radnom mjestu pošto je nadležni državni inspektorat priznavao naše svjedodžbe i liječničke potvrde da radimo posao profesionalnog vatrogasca?
Čitaj dalje
0
0
783
Prikaži sve