Pravnici i odvjetnici za međunarodne zračne ugovore u Trogir

Posjedujem rješenje od suda iz 1963 god. da imam pravo prolaza kroz susjedovo dvorište.Njegova kuća je promjenila vlasnika i novi vlasnik mi to pravo osporava.Srušio je zajednicki balkončic sa kojeg se ulazilo i u moju i u njegovu kuću na kat.Ako podignem tužbu,tko bi morao platiti troskove?Čak me nije ni obavjestio da ce srušiti skale i balkon.Unaprijed hvala na odgovoru

Katastarski geodet je došao da utvrdi stanje na terenu za katastarski izmjer. Na naše zaprepaštenje, susjed je rekao da su oba vra između naših kuća njegova, (iako postoji mali zid između dva vrta, a i velike razlike između naša 2 vrta). Mi smo rekli da se ne slažemo.
Potom smo dobili poziv za Predočavanje. Otac ima 85 godina i kad je tamo otišao, nisu mu pokazali nikakav plan i rekli su mu da nije bilo novog mjerenja i da je sve po starom i onda je on to potpisao.
Kad je stigao kući, vidjeli smo da je katastarski plan koji je potpisao po novom mjerenju i gubimo vrt.
Tim mjerenjem gubimo vrt, zid koji čuva stepenice/ ulazno stubište, i pristup čatrnji (vodenoj cisterni) koje smo koristili 50+ godina, u korist susjeda.
Što da činimo sada?

Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?

Poštovani,

trenutno još nije potvrđena optužnica zbog kaznenog djela iznude na štetu mog brata za koje se terete trojica okrivljenika. Jedan od trojice okrivljenika naveo je mog brata da sklopi Ugovor o prijenosu svih poslovnih udjela jednog d.o.o.-a pa je moj brat trenutno jedini član i direktor tog d.o.o.-a. Taj okrivljenik imao je kontrolu nad svim bankovnim računima tog d.o.o.-a i uzeo je bratu kartice, a moj brat nema nikakvih saznanja o imovini tog d.o.o.-a niti je sklapao kakve poslove u ime i za račun tog d.o.o.-a. Tijekom istrage okrivljeniku su oduzeti dokumenti vezani za d.o.o. Prošli tjedan bratu je došlo rješenje Trgovačkog suda da se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka nad d.o.o-om čiji je moj brat direktor i naloženo mu je da dostavi izvješće o financijsko-gospodarskom stanju i plati predujam od 130 eur. S obzirom na to da brat nema saznanja o imovini tog d.o.o.-a, je li dovoljno da plati predujam i dostavi Trgovačkom sudu rješenje o provođenju istrage Kaznenog suda u kojem je opisano kod koga su bili dokumenti i tko je vodio poslove? Ili treba nekako drugačije postupiti?

Poštovani,

Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).

Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.

Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.

Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:

Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Kuću i okućnicu dijelimo ja i sestra pola ,pola .Nije određeno koji dio je njen koji moj.Kuća je prizemlje i sprat.Sestra živi u cijeloj kući koju je i obnavljala j.Obečano poslije naše smrti da ostaje mom sinu.Sad se predomislila i želi isplatu.Janne pristajem ni na isplatu ,ni prodaju.Ne želi ni razgovarati ,prekinula komunikaciju.Pošto nije ni rečeno a ni napisano mogu li tražiti zabranu daljeg ulaganja i njenog prepisa na njenu kćer zbog toga što ne znam što je čije .Ako da kome se obratiti da se zabrana napiše ,ne želim tužiti jer sam u mirovini i financije su ograničene.Ja posjedujem svoju kuću u kojoj živim već 25 godina.

Bivši suprug i njegovi roditelji su me u dva navrata prijavili za nasilje nad mojim sada dvoipolgodišnjim djetetom.
Prijave su lažne.
Bila sam na obavjesnom razgovoru u policiji gdje su inspektoru uzeli moj iskaz i bili mi podrška jer su vidjeli cijeli slučaj u suradnji sa socijalnom službom.
Naime, čekam razvod braka od iste osobe i stalno ga spominjem na ročištima no još nije rješeno.
Dijete po odluci iz privremene mjere živi s ocem od lipnja 2024.g., s time da mi je prije toga suprug uskraćivao viđanje djeteta.
U ozujku ove godine, 2025., CZSS je nakon obrade donio mišljenje kako bi djete trebalo živjeti sa mnom.
Ima li to veze s time da dok se god Sud ne
odluči s kim će dijete stanovati pa zato nije
riješeno ili kako?
Otac je tražio vještačenje roditeljskih kompetemcija koje nije platio po uputi Suda.
Što mogu očekivati dalje, koliko će sve to još trajati?
Ne želim da me se povezuje s njim a dijete zaslužuje da ima mene kao majku.
Hvala.

Pozdrav.Trebala bi savjet sto napraviti .Naime ostala sam samohrana nezaposlena majka dvoje djece.Nakon muza ostao je racun u banci,imovine nije imao niti ista na sebi.Obiteljsku mirovinu smo pokrenuli.Naknadno smo otkrili da postoji dug prema agenciji za naplatu,a sredstva na racunu nisu dovoljna za pokrivanje duga .Ako se ja prihvatim nasljeđa da djeca ne nasljede onda bi po zakonu trebala platiti samo u visini nasljeđenog toj agenciji?Dali mogu dalje potrazivati od mene ili moje imovine?Ako se odreknem tog racuna onda ne nasljeđujem ni dugove ali zbog maloljetne djece se ne mogu odreci u njihovo ime?Kako ide procedura dalje za to i sto mi je najbolje za napraviti,ne mogu se povlačiti po sudu jer ja to ne mogu platiti a strasno me pati ta agencija sto moze napraviti.Dali ta agencija moze djeci oduzeti mirovinu od njihovog oca?