Bračun Leko Dora

Postovani,
Zanima me ako se jedna sestra odrice svoga dijela imovine u korist druge sestre, moze li tu uzjavu ovjeriti u Hrvatskoj bez prisustva te druge sestre. Problem je sto je sestra koja se prihvata nasljedsva, u drugoj drzavi i nije u mogucnosti doci u Hrvatsku.

oštovani,
da li mi možete odgovoriti ; otac je plaćao alimentaciju za dijete do navršenih 18 godina ( tj.još godinu dana jer se dijete nije zaposlilo, studirao je ) prekinuo je studij i otac je prestao plaćati alimentaciju. Sad ponovo studira željeni fakultet ( izvanredno ) ali ne radi. Treba li otac plaćati alimentaciju? Dijete živi u obitelji sa još jednim bratom koji je punoljetan i majkom koja radi na ugovor o djelu, dakle nije stalno zaposlena. U slučaju da treba ( što in svakako odbija ) može li majka tužiti oca za ne plaćanje alimentacije ili mora dijete samo podnesti tužbu obzirom da je punoljetan 22 godine ima.

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.

Postovanje

Imam pitanje vezano za nekretninu, htio bih kupiti kucu tu u Vukovaru od jednog starijeg covjeka , u njoj jos zive postanari koji su dugo tu i sad ako ja zelim kupiti kucu ja te nebi htio da imam postanare nego kucu za sebe, ali ih nemam pravo izbaciti . Pa me zanimam kako i sta se moze napraviti
Hvala

Poštovani
Kupila sam kucu sa priključkom na susjednoj parceli i sada oni zele da se to makne , na kupoprodajnom ugovoru ne stoji nista u vezi priključka, taj priključak je dao izraditi otac bivšeg vlasnika kuce koju sam kupila , koji je ujedno i tata gospode koja traži da se makne priključak sa njezine parcele. Zanima me koja su moja prava u vezi toga priključka, te da li imam pravo da bivši vlasnik snosi troškove premještanja. hvala

Posjedujem rješenje od suda iz 1963 god. da imam pravo prolaza kroz susjedovo dvorište.Njegova kuća je promjenila vlasnika i novi vlasnik mi to pravo osporava.Srušio je zajednicki balkončic sa kojeg se ulazilo i u moju i u njegovu kuću na kat.Ako podignem tužbu,tko bi morao platiti troskove?Čak me nije ni obavjestio da ce srušiti skale i balkon.Unaprijed hvala na odgovoru

Poštovani,
Ostavitelj je bio korisnik naknade za smještaj kod centra za socijalnu skrb pa centar od nasljednika potražuje za navedenu naknadu. Ostavitelj također ima dugovanja po nekoliko ovrha. Ako se nasljednik prihvati nasljedstva on odgovara za dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Imam dva pitanja:
1. Kako se određuje kojim će redoslijedom vraćati dugove tj. tko ima prednost( ovrhe ili centar)? Ako imovine ima vrijednost cca 10.000 eura, a dugovanje ukupno je 20.000 eura kako i kome ne platiti sav dug?
2. Nasljednik je naslijedio kuću i nekoliko oranica. Da li za sve mora raditi procienu vrijednosti ili samo za kuću?

Hvala unaprijed!

Poštovani,

Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).

Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.

Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.

Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:

Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.