Matulin Ivana

Posjedujem rješenje od suda iz 1963 god. da imam pravo prolaza kroz susjedovo dvorište.Njegova kuća je promjenila vlasnika i novi vlasnik mi to pravo osporava.Srušio je zajednicki balkončic sa kojeg se ulazilo i u moju i u njegovu kuću na kat.Ako podignem tužbu,tko bi morao platiti troskove?Čak me nije ni obavjestio da ce srušiti skale i balkon.Unaprijed hvala na odgovoru

Poštovani, imala sam carinski nadzor u kojemu je prebrojana blagajna u kojoj je na 81 euro bio nenamjerni višak od 1.90centi. Za sve do jednu obavljenu uslugu taj dan, bio je izdan račun.
Međutim na mom radnom stolu, metar od blagajne bio je moj privatni novac koji je koristen to jutro za razmjenu novčanica te isti nisam vratila u novčanik. Carinici su mi i to naveli kao višak u blagajni koji po trenutnom zapisniku iznosi preko 90 eura i ispada kao rad na crno što apsolutno nije istina. Što mi je činiti? Od srca zahvaljujem na svakom savjetu.

Poštovani,
Ostavitelj je bio korisnik naknade za smještaj kod centra za socijalnu skrb pa centar od nasljednika potražuje za navedenu naknadu. Ostavitelj također ima dugovanja po nekoliko ovrha. Ako se nasljednik prihvati nasljedstva on odgovara za dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Imam dva pitanja:
1. Kako se određuje kojim će redoslijedom vraćati dugove tj. tko ima prednost( ovrhe ili centar)? Ako imovine ima vrijednost cca 10.000 eura, a dugovanje ukupno je 20.000 eura kako i kome ne platiti sav dug?
2. Nasljednik je naslijedio kuću i nekoliko oranica. Da li za sve mora raditi procienu vrijednosti ili samo za kuću?

Hvala unaprijed!

Poštovani,

Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).

Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.

Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.

Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:

Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Može li se promijeniti odvjetnik kad je već napravljena procijena nekretnine od strane sudskog vještaka i procijenitalja

Postovanje

Imam pitanje vezano za nekretninu, htio bih kupiti kucu tu u Vukovaru od jednog starijeg covjeka , u njoj jos zive postanari koji su dugo tu i sad ako ja zelim kupiti kucu ja te nebi htio da imam postanare nego kucu za sebe, ali ih nemam pravo izbaciti . Pa me zanimam kako i sta se moze napraviti
Hvala

Poštovani
Kupila sam kucu sa priključkom na susjednoj parceli i sada oni zele da se to makne , na kupoprodajnom ugovoru ne stoji nista u vezi priključka, taj priključak je dao izraditi otac bivšeg vlasnika kuce koju sam kupila , koji je ujedno i tata gospode koja traži da se makne priključak sa njezine parcele. Zanima me koja su moja prava u vezi toga priključka, te da li imam pravo da bivši vlasnik snosi troškove premještanja. hvala

Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?