Odvjetnik za autorska prava na internetu u Karlovac
Law Firm Grubeša and Partners covers all areas of law, with a primary focus on Commercial Law, Civil Law, Family Law, Labor Law, Mediation, Arbitration Proceedings, Sports Law, Intellectual Property Protection, Bankruptcy and Pre-Bankruptcy Settlement Procedures, Financial Restructuring, Tax Law, Bus...
Law Firm Grubeša and Partners covers all areas of law, with a primary focus on Commercial Law, Civil Law, Family Law, Labor Law, Mediation, Arbitration Proceedings, Sports Law, Intellectual Property Protection, Bankruptcy and Pre-Bankruptcy Settlement Procedures, Financial Restructuring, Tax Law, Business Consulting, as well as Criminal and Misdemeanor Law. Amicable dispute resolution. The Firm also specializes in amicable dispute resolution, defense in criminal proceedings, medical law, property law, inheritance proceedings, and compensation claims arising from traffic accidents. Additionally, the Firm offers legal support in real estate transactions, representing clients in purchase and sale procedures, and advises foreign natural and legal persons investing in Croatia, including representation of foreign companies. Employees of the Firm are licensed mediators, registered with the Croatian Ministry of Justice, and members of the Croatian Mediation Association. The Firm puts a strong emphasis on alternative dispute resolution, with extensive experience in mediation and negotiation. Grubeša and Partners collaborates closely with a number of lawyers and law firms across Croatia — in Zagreb, Bjelovar, Dubrovnik, and other cities — as well as internationally, including cooperation with colleagues from Italy, Switzerland, Slovenia, and the United Kingdom, where it maintains a valued relationship with the Law Firm Withers LLP. Depending on the number of law trainees undertaking in-house practice, the Firm employs between 10 to 15 legal professionals, currently including 7 lawyers and 2 trainees. Each legal area is covered by dedicated professionals specialized in their respective fields. Thanks to its professionalism, legal expertise, strong IT competence, and long-standing partnerships with experts outside the legal domain — including court experts, certified interpreters, auditors, and tax consultants — the Firm is able to handle a significant number of cases while delivering highly professional legal representation to both domestic and international clients. This is reflected in a continuous growth in the number of clients and long-term partnerships. We place special emphasis on the amicable resolution of disputes. In cases of more complex and extensive matters, we operate beyond the registered office of the firm.
18
0
2380

Pitanja i odgovori na Zastupanje u sporovima o autorskim pravima na internetu

Neisplata naknade troškova prijevoza 1 odgovor

1 odgovor
0
0
284
12.07.2025

Poštovani,

Poslodavac mi nije isplatio naknadu troškova prijevoza. U Kolektivnom ugovoru stoji: \”Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na relaciji od mjesta stanovanja do mjesta rada i obrnuto u visini cijene mjesečne vozne karte prema cijeni javnog prijevoza koji je najpovoljniji za Poslodavca.\” Djelatnice HRa od mene su tražile dostavu potvrde o boravištu koju nisam uspio ishoditi jer je radno vrijeme PU istovjetno mojem radnom vremenu, ali sam potpisao Izjavu da živim na određenoj adresi. Mogu li kao djelatnik tražiti izvanredni otkaz Ugovora o radu zbog nastale situacije?
Hvala i lijep pozdrav

Idi na odgovor

Poštovani,

trenutno još nije potvrđena optužnica zbog kaznenog djela iznude na štetu mog brata za koje se terete trojica okrivljenika. Jedan od trojice okrivljenika naveo je mog brata da sklopi Ugovor o prijenosu svih poslovnih udjela jednog d.o.o.-a pa je moj brat trenutno jedini član i direktor tog d.o.o.-a. Taj okrivljenik imao je kontrolu nad svim bankovnim računima tog d.o.o.-a i uzeo je bratu kartice, a moj brat nema nikakvih saznanja o imovini tog d.o.o.-a niti je sklapao kakve poslove u ime i za račun tog d.o.o.-a. Tijekom istrage okrivljeniku su oduzeti dokumenti vezani za d.o.o. Prošli tjedan bratu je došlo rješenje Trgovačkog suda da se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka nad d.o.o-om čiji je moj brat direktor i naloženo mu je da dostavi izvješće o financijsko-gospodarskom stanju i plati predujam od 130 eur. S obzirom na to da brat nema saznanja o imovini tog d.o.o.-a, je li dovoljno da plati predujam i dostavi Trgovačkom sudu rješenje o provođenju istrage Kaznenog suda u kojem je opisano kod koga su bili dokumenti i tko je vodio poslove? Ili treba nekako drugačije postupiti?

Idi na odgovor

ALIMENTACIJA 1 odgovor

1 odgovor
0
0
4749
23.01.2025

oštovani,
da li mi možete odgovoriti ; otac je plaćao alimentaciju za dijete do navršenih 18 godina ( tj.još godinu dana jer se dijete nije zaposlilo, studirao je ) prekinuo je studij i otac je prestao plaćati alimentaciju. Sad ponovo studira željeni fakultet ( izvanredno ) ali ne radi. Treba li otac plaćati alimentaciju? Dijete živi u obitelji sa još jednim bratom koji je punoljetan i majkom koja radi na ugovor o djelu, dakle nije stalno zaposlena. U slučaju da treba ( što in svakako odbija ) može li majka tužiti oca za ne plaćanje alimentacije ili mora dijete samo podnesti tužbu obzirom da je punoljetan 22 godine ima.

Idi na odgovor

Dijete se ne želi vratiti u Hrvatsku 1 odgovor

1 odgovor
0
0
389
12.07.2025

Poštovani, prije dvije godine vratili smo se iz inozemstva (Njemačka) u Hrvatsku. Naša kći, koja je tad imala 14,5 godina, krenula je u prvi razred srednje škole. Prilikom posjeta rodbini u Njemačkoj javila se centru za socijalnu skrb i prijavila navodno nasilje u obitelji. Centar ju je zadržao a sud u Njemačkoj u prvostupanjskom postupku donio privremenu mjeru kojom su nam oduzeli skrbništvo nad djetetom. Privremena mjera je važeća dok sud u Hrvatskoj ne donese konačnu odluku. Na sudu u Hrvatskoj smo podnijeli prijedlog kojim bi se izuzelo stanovanje djeteta i provelo vještačenje, kako djeteta tako i nas roditelja. Centar za socijalnu skrb je podnio isto takav prijedlog i predmet je objedinjen. Na sudu je obavljeno saslušanje nas roditelja kao i saslušanje naše kćeri putem videolinka. Na tom saslušanju naša kći je rekla da se nipošto ne želi vratiti u Hrvatsku. Izričito napominjemo da bilo kakvog nasilja u obitelji nije bilo. Naša kći se već prije obraćala centru za socijalnu skrb namjeravajući provesti svoj plan ostanka u Njemačkoj, ali je vraćena doma jer za to nije bilo nikakve osnove. Stoga je ovaj put prijavila navodno nasilje kako bi je ovaj put ipak zadržali. Inače sve to provodi po uputama muške osobe s kojom je u kontaktu. Socijalna služba iz Njemačke vrši intenzivan pritisak na sud tvrdeći da bi se njenim povratkom u Hrvatsku ugrozilo njeno zdravstveno stanje. Posebna skrbnica koju joj je dodijeljena odlukom suda je također podlegla tom pritisku.
Mi roditelji želimo da se u suradnji sa centrom za socijalnu skrb provede vještačenje a dijete privremeno smjesti u odgovarajuću ustanovu socijalne skrbi.
Naša kći nema prijavljeno boravište u Njemačkoj, već mjesecima ne ide u školu. Prekinut je tretman kod ortodonta.
Molim Vas za savjet što i kako učiniti.
Lp

Idi na odgovor

Poštovani,
Bivši suprug i ja smo bili u braku 18 godina. Zajedno smo živjeli 21 godinu, ali u zajedničkom kućanstvu sa njegovim roditeljima. Imamo i punoljetno dijete.
Zanima me imam li pravo na podjelu bračne stečevine s obzirom da je vlasnik nekretnine u kojoj smo živjeli majka bivšeg supruga. Za vrijeme trajanja bračne zajednice kuću smo kompletno obnovili bez kredita. Ja sam imala znatno manju plaću od bivšeg supruga pa je sve on financirao dok sam se ja brinula za dijete i njegove stare roditelje. Njegovi roditelji nisu sudjelovali u obnovi kuće jer su bili umirovljenici (otac mu je netom prije razvoda braka umro, a na ostavinskoj raspravi bivši suprug se odrekao svoga dijela imovine u korist svoje majke kako ja ne bih mogla potraživati dio). Imali smo i dva auta i zemljište na moru. Istjerao me je iz kuće samo sa osobnim stvarima i autom kojem sam ja bila vlasnica. Dijete je ostalo živjeti u kući s njim jer sam se ja privremeno smjestila kod brata koji me je primio u nećakinjinu sobu gdje i sad boravim. Bivši suprug odbija bilo kakvu podjelu imovine. Od svega navedenog na što ja imam pravo? Unaprijed hvala na odgovoru!

Idi na odgovor

Ostavina 1 odgovor

1 odgovor
0
0
206
10.09.2025

Pisala sam vam vec sto se tice nasljeđa.Majka samohrana sa dvoje djece,iznenada preminuo suprug.Imovine nema samo racun u banci koji ne pokriva dug od agencije.Obiteljska mirovina pokrenuta.Zanima me tijek ostavinske i sto moram izjaviti na ostavinskoj ako se prihvatim nasljeđa dali moram izjaviti da sredstva ne pokrivaju stanje duga .Opcija je bila i da se odreknem racuna i banci i samim time i duga ali mi kazu da se ne mogu odreci i ime svoje malodobne djece i ne znam hoce li mi to utjecat na mirovinu obiteljsku.Isto tako muz ima staza i i Italiji pa me zanima ako i tamo ostvarimo pravo za mirovinu hoce li me traziti da sam zakonski nasljednik supruga za mirovinu jer ne znam kakvi su tamo zakoni.Dali se moram sama javit agenciji i to im i reci da se mogu naplatiti samo u visini nasljeđenog?Možete mi pomoći i dati pravne upute za ostavinsku.

Idi na odgovor

Poštovani,

Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).

Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.

Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.

Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:

Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Idi na odgovor

Poštovana
Temeljem našeg razgovora za obavljanje djelatnosti skupljača bio otpada želio bih vas pisanim putem upozoriti na neke nelogicnosti i na koje sam prisiljen mobingom voditeljice Maje Serdarušić.
Ponuden mi je prvenstveno dvokratan rad koji sam odbio jer mi zbog obiteljske situacije ne odgovara a i temeljem vazeceg kolektivnog ugovora i ugovora o radu u kojem stoji da ce se rad odvijati smjenski a ne dvokratno ne moram prihvatiti posao koji nije organiziran smjenski.
1. Nadalje rečeno mi je da cu poslove sakupljanja odrađivati sam minimalno 2 do tri tjedna dok se ne pronađe osoba koja če te poslove odrađivati samnom. Kante koje bi sam trebao podizati su manja 30 litara i veca 60 litara ili u prijevodu 30 i 60 kg. U zakonu o zastiti na radu (NN 71/14 118/14, 154/14 94/18 , 96/18) propisane su odredbe koje se odnose na sigurnost prilikom obavljanja poslova. Prema pravilniku muškarci ne smiju prenositi tolike terete samostalno . Takooder propisano je da se količina tereta smanjuje ukoliko je potrebno podizanje terata u vis ili rotacija tjela. U pravilniku stoji da je maksimalna dnevna količina prenesenog tereta 1000 kg. Automobil s kojim obavljam navedene radnje nema straznju dizalicu za dizanje velikih tereta na visinu od 1,30 kolika je visina kosa automobila. Po tezini kanta i ukupnoj količini predignutog tereta to prelazi zakonom propisane norme.
Iz svega napisanog proizlazi da mogu odbiti sam obavljati trazenu djelatnost zbog moguce ugroze za svoje tijelo i zdravlje sto sam i napravio kontaktijajući gospođu Meri i tražio da mi zbog tezine posla da drugu osobu. (imam glasovnu poruku koja to dokazuje)Gospođa je vjerojatno upozorila voditeljicu te mi je dodjeljen drugi radnik.
Problem nastaje kad me voditeljica nakon što sam odbio raditi sam prvo uparila sa osobom koja ima dijagnozu iz prometne nesreće te taj posao ne može obavljati jer odluta i nestane na lokaciji i ja ga moram tražiti. Nakon par dana rada ja sam se žalio njegovom nadredenom i rekao da ja uz dodatan posao ne mogu paziti i na njega i opisao mu ekscesnu situaciju gdje je nasrnuo na turista. Nakon svih upozorenja ostao je raditi samnom te je premjesten tek kad je trebao raditi drugi posao.
Kako je on premješten na drugi posao ja sam opet obavješten da cu raditi sam. Tri dana sam radio sam dizajuci nekoliko tona bio otpada u smjeni rucno ga premjestajuci na kamion i s kamiona. Tezina velikih kanti je preko 60kg. Trećeg dana rada 16.06.2025 samog pri podizanju velike kante osjetio sam oštru bol u predjelu vratne kraljeznice te sam mislio da ce bol proci. Sljedeci dan bol je postajala sve jaca i jaca te sam na kraju smjene u 15:20 išao obavjestiti nadredenoj da cu se obratiti ljecniku . Nije ju bilo u uredu iako je njeno radno vrijeme od 8/16. Otisao sam na hitnu te mi je dijagnosticiran tezi oblik cervikobranhijalnog sindroma uz strogo mirovanje te hitan pregled neurologa koji je zakazan u petak.
2. Takooder receno mi je da cu djelatnost obavljati svakodnevno bez tjednog odmora nekad ujutro nekad navecer. Temeljem Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) u clanku 74 radnik ima pravo na odmor u trajanju od 24 sata neprekidno za svaki tjedan. Tjedni odmor najčešće se odraduje nedjeljom . Razmak između dnevnih smjena mora biti minimalno 12 sati da bi se postigao kvalitetan odmor izmedu smjena.
Iz našeg razgovora dalo se naslutiti da bi ja navedeni posao obavljao 3 mjeseca bez ijednog slobodnog dana kao što to već obavlja ekipa koja to radi već mjesec ipo dana.
3. Zbog obujma posla i ne adekvatnog broja radnika takoođer mi je receno da cu morati raditi prekovremeno. U navedenom spisku prikupljanja već imam 15 restorana u Stobrecu te bi trebao preuzeti jos cca 95 restorana u Splitu. Obujam posla je ne normalno velik za 3 radnika koja bi to trebala obavljati. U početku sam i razmišljao prihvatiti prekovremeno ali nakon odradenih 7 sati količina fizičkog umora je bila tolika da to ne želim prihvatiti. Za rad prekovremeno po zakonu o radu poslodavac mora takav rad unaprijed najaviti uz pisanu suglasnost djelatnika da na takav rad pristaje. Prekovremeni rad po zakonu ne smije se organizirati vise od 8 sati tjedno ili 35 sati mjesecno a ne kao što je praksa sada do ca 120 i više sati. Godisnju normu od cca 240 sati neki djelatnici su premasili u par mjeseci o cemu imam pisani dokaz

S obzirom da sam s voditeljicom imao najbolju namjeru popricati to nije urodilo plodom. S obzirom da sam slutio da ce mi narediti nesto sto ce ugroziti moje zdravlje i zivot razgovor sam snimao. U razgovoru me prisiljava na rad jer ti si ono na neodredeno i nemas ugovor za stalno. Ovdje su ti svi neprijatelji ali ako potonem ja tones i ti samnom.
Takooder voditeljica me uznemiravala pozivima i ne postojecim problemima da se nije skupio otpad s nekih lokacija sto nije istina jer sam joj slikao gdje navedeni restorani ostavljaju otpadke a na toj lokaciji ih nije bilo. Takooder voditeljica je stavljala nestajajuce poruke da me moze okriviti za sve sta ona nije obavila a ja sam je na to upozorio. Kad sam je upozorio da me ne će napadati bez razloga i da cu traziti zastitu nadredenih rekla mi je da je takva komunikacija prema njoj neprimjerena.
Konstantno napadanje da nisam skupio sve lokacije iako se to dogodilo samo jedan dan moj prvi radni dan kad sam opet radio sam. Druga ekipa ima cca 60 restorana a ja sam imao 110. Treća ekipa koja je kupila otpad redovito pola lokacija nije skupila nego se to ostavljalo mojom smjeni. Kad sam je upozorio da nije normalno da ja dizem 3 tone a druga ekipa 500 kg rekla mi je da gledam svoj posao.
Takoođer što se tiče korištenje mobitela za rad koiristim privatni mobitel a ne onaj koji mi je dao poslodavac i to mi ne smeta. Priroda posla kojeg obavljam je da sam 90 posto vremena u prometu te je koristenje mobitela dok vozim zabranjeno zakonom o sigurnosti u prometu te je navedena kazna za isti 130e. Mobitel nije stalno kraj mene i ne mogu vam se odmah javiti na pozive. Da li će mi kompanija platiti mogucu kaznu jer sam se javio vama ili vi iz vaseg džepa ili cu vam se javljati kad za to budem imao uvjete jer imam takoođer ispis kasnonocnih poruka i poziva.
S obzirom da nisam imao srece sa voditeljicom za pomoc sam se obratio njezinoj nadredenoj Mariji Mihanović i prijavio sve nepravilnosti. Njezin odgovor je bio mi nemamo dovoljno radnika i da to nitko ne zeli raditi. Ja sam odgovorio da nije u redu da se meni slome kosti dok druga ekipa ima pola lokacija manje. Dobra stvar je sto su nakon tog sastanka mojih 15 Lokacija u Stobrecu prebacili drugoj ekipi te ja san nemam 110 vec 97. Nadredenoj sam prijavio neprimjereno ponasanje deranje i mobbing . Ona je ocito svjesna ponasanja moje nadredene jer je na to odgovorila ona je takva osoba inace je dobra osoba samo se malo eto dere. Krajnje neprimjereno i neprofesionalno.

S obzirom da je voditeljica svjesno i nakon upozorenja nadredenih izdala odredbu da ja sam obavljam posao koji nisam smio i time mozda meni uzrokovala trajno zdravstveno ostečenje i invalidited tražim da joj kompanija raskine ugovor zbog teskog krsenja prava i odredba rada ili cu ja dovesti inspekciju koja ce to napraviti za njih. Takooder tražim ispriku voditeljice koja je uzrokovala možda trajni invaliditet. Uostalom za sve navedeno imam dokaze poruke glasovne i pozive koje mogu i smijem koristiti jer se njima dokazuje tesko kršenje zakona i zivota i zdravlja svog radnika.
Od tuzbe protiv kompanije koja je za sve znala i preko povjerenika za zastitu na radu i poslovode (xxxxxxxxx) cu odustati ukoliko mi se nakon povratka s lječenja osigura lakse radno mjesto kao i ugovor na neodredeno.

Idi na odgovor

Najnoviji članci

Medijsko pravo i internet u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025

Uvod Medijsko pravo i internet obuhvaća pravila koja uređuju slobodu medija, zaštitu prava na informaciju, odgovornost za objavljeni sadržaj te regulaciju digitalnih platformi. U Hrvatskoj se ova pitanja uređuju Zakonom o medijima, Zakonom o elektroničkim medijima, Zakonom o autorskom pravu te novim pravilima Europske unije, posebno Digital Services Act (DSA) i Digital Markets Act (DMA).U […]

0
0
10
Povratak na sve članke

Ljudi također pitaju:

Najbolji pravnici u Karlovac

Imamo popis najboljih pravnika u Karlovac s potpunim informacijama. Cijene, recenzije, telefonski brojevi i adrese.

Recenzije odvjetnika u Karlovac

Na našoj platformi prikupljamo stvarne recenzije o odvjetnicima. Ne brišemo negativne recenzije niti postoji mogućnost njihovog lažnog povećavanja.

Koliko košta konzultacija s odvjetnikom u Karlovac?

Konzultacije s odvjetnicima u Karlovac kreću se od 50 eur pa nadalje (cijene mogu varirati ovisno o složenosti pitanja i obliku odgovora).

Može li se dobiti besplatna pravna usluga u Karlovac?

Za početak, jasno i sažeto formulirajte svoje pitanje i pokušajte ga postaviti. Ako je pitanje jednostavno i moguće brzo odgovoriti, odvjetnici često na takva pitanja odgovaraju besplatno. Međutim, pravo na određivanje cijene konzultacije ostaje na odvjetniku.

Gdje pronaći dobrog odvjetnika u Karlovac?

To možete učiniti putem hrvatske platforme za pretraživanje odvjetnika Odvjetnici-hr.com potpuno besplatno. Važno je napomenuti da je jednostavno pretraživanje i kontaktiranje stručnjaka besplatno, ali konzultacije i usluge stručnjaka mogu biti naplatne.

Koliko košta angažiranje odvjetnika u Karlovac?

Cijene odvjetničkih usluga ovise o opsegu posla i složenosti slučaja. U prosjeku, usluge odvjetnika počinju od 50 eur. Preporučuje se birati kandidate prema ocjenama i recenzijama klijenata. Mnogi odvjetnici također nude primjere svojih ranijih uspješnih slučajeva!

Koja je razlika između odvjetnika i pravnika?

Odvjetnik ima ovlasti zastupati klijente u kaznenim postupcima i sudskim sporovima. Polje djelovanja pravnika je, za razliku od odvjetnika, ograničenije. Pravnik se uglavnom specijalizira za građanske predmete kao što su radni sporovi, naplata dugova, priprema ugovora, stambeni i zemljišni sporovi i sl.

 

Kada se obratiti pravniku?

Kada se obratiti pravniku? Ljudi se odlučuju potražiti pravnu pomoć kada naiđu na složene probleme. U Karlovac se često obraćaju pravnicima kada je postupak već u tijeku na sudu ili u nekoj instituciji, a stvari ne idu kako su očekivali. U najgorim slučajevima, to je već nakon gubitka spora. Stoga savjetujemo da se na vrijeme obratite pravniku i riješite problem “na vrijeme” prije nego što se pogorša.

Što uključuje pravno savjetovanje?

Pravno savjetovanje obuhvaća analizu situacije i preporuke odvjetnika o mogućim koracima djelovanja. Postoje dvije vrste savjetovanja – sudsko savjetovanje i pisano savjetovanje (pravno mišljenje). Vrsta pružene pomoći ovisi o specifičnostima slučaja i željama klijenta.