Pravnici i odvjetnici za ugovore o investicijama u Kutina

Poštovani,
Najamci stana su nas zamolili da im odobrimo adaptaciju kupaonice iz zdravstvenih razloga jednog stanara. Složili smo se i cijenu najma spustili radi toga. Nažalost, u suglasnosti nije navedeno sa čime se slažemo, a najamac je pored kupaonice zamijenio i prozore, kupio namještaj i kuhinju. Sve bez obavijesti i našeg znanja. Sada po prestanku ugovora nam traži nadoknadu ili prijeti tužbom.
Situacija je vrlo komplicirana jer je gospodin bivši sudac koji ima odlične konekcije u sudstvu.
Ima li pravnog osnova da traži nadoknadu?
Kako dokazati da suglasnost nije podrazumijevala sve izvedene radove?
Koje su naše opcije ?
Unaprijed hvala!

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.

Poštovani,

Moja majka ima 78 godina i 100% je invalid. Živimo zajedno u istom kućanstvu, a ona u potpunosti ovisi o mojoj pomoći. Brinem se za nju 24 sata dnevno.
Zanima me imam li ja kao njezina kćer pravo na status njegovatelja?

Također, molim informaciju je li moguće cijeli postupak provesti uz pravni savjet i pomoć odvjetnika.

Unaprijed zahvaljujem!

Srdačan pozdrav,
Tamara

Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?

Postovani,
Nakon dobivanja pisane potvrde od HZMO da ostvarujem uvjete za starosnu mirovinu bez penalizacije, odlucila sam otkazati ugovor o radu i predati zahtjev za starosnu mirovinu.
Savjetnica za mirovinsko osiguranje je izracunala da temeljem staza s povecanim trajanjem od 3.7.02 do 31.5.25 po stupnju uvecanja 12 m. /15 m. ostvarujem uvjete za snizenje dobne granice, Potvrdjeno mi je da uz moju dob od 59 godina i 3 mjeseca, sticem pravo na starosnu mirovinu od 1.6.25.
Nakon odjave poslodavca, sluzbenik iz HZMO je ispunio tiskanicu za prijavu na HZZO i ostvarila sam zdravstveno osiguranje preko HZMO. Nista nije djelovalo sporno dok me nije kontaktirala referentica koja obradjuje zahtjev i izdaje rjesenje. Receno mi je da ce rjesenje biti negativno, te da starosnu mirovinu mogu dobiti tek za 6
mjeseci. Greskom HZMO u vidu nestrucnog informiranja i postupanja, ostala sam bez ikakvih primanja. Zdravstveno osiguranje preko HZMO ce mi biti otkazano. Prava na burzi ne ostvarujem jer je radni odnos
raskinut sporazumno zbog odlaska u
mirovinu. Molim savjet moze li se temeljem odredjenog zakona potrazivati naknada steta
zbog dovodjenja u zabludu, izazivanja financijske stete i dovodjenja u jako los materijalni polozaj, bez prava na zdravstveno osiguranje i prava na naknadu na burzi rada.

Poštovani,

obraćam Vam se s molbom za pravni savjet u vezi s ostvarivanjem prava na godišnji odmor tijekom i nakon korištenja bolovanja i rodiljnih prava.
Naime, od početka svibnja 2025. godine nalazim se na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći. Termin poroda mi je 31. prosinca 2025. godine. Planiram koristiti obvezni rodiljni dopust, dodatni rodiljni dopust te roditeljski dopust do 31. prosinca 2026. (u teoriji kad bi bilo terminski).
Od 1. srpnja 2025. godine imam pravo na novi godišnji odmor, ali ga zbog navedenih okolnosti neću imati priliku iskoristiti ni do kraja 2025. ni tijekom prve polovice 2026. godine. Također, zbog trajanja dopusta, neću moći ispuniti ni uvjet korištenja najmanje dva tjedna novog godišnjeg odmora u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2026.

Zanima me:
1. Ima li godišnji odmor iz 2025. pravo na prijenos i do kada? Jesam li ga obvezna cijelog ove godine iskoristiti na način da se prekine bolovanje zbog komplikacija? Ili sam obvezna iskoristiti 2 tjedna, ali što onda bude s ostatkom budući da me ne bi bilo na poslu 2026.?
2. Hoću li imati pravo iskoristiti godišnji odmor i iz 2026. godine, i ako da – u kojem roku?
3. Propada li neiskorišteni godišnji odmor u ovom slučaju ili se može prenijeti u 2027.?
4. Postoji li mogućnost spajanja oba godišnjih odmora ili cijelog ili dijela za 2025. i pola od 2026. po završetku roditeljskog dopusta, dakle 2027.?

Unaprijed zahvaljujem na odgovoru i srdačno Vas pozdravljam.

S poštovanjem,
Mateja

Postovani ,molila bi Vas da mi odgovorite da li nakon isteka tri ugovora na određeno poslodavac mora sa radnikom sklopiti ugovor na neodređeno ukoliko je i dalje potreba za radnim mjestom, radi se o pomoćnicima za njegu ,skrb i pratnju djece u vrticima grada Zagreba .Ukoliko imamo zakonski pravo da li ravnateljica mora podnijeti zahtjev za suglasnost za neodređeno gradu Zagrebu. Lp

U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?