Pravnici i odvjetnici za poljoprivredne zajednice u Požega

Poštovani, učiteljica razredne nastave djetetu prvog razreda osnovne škole upisuje bilješke koristeći izraze koje smatram izrazito teškima te kao postavljanje dijagnoza psihičkih oboljenja ( anksiozno ponašanje) te usmeno izrečene riječi u opisivanju djetetovog ponašanja ( perfekcionista, nervozan, isfrustriran , samouništavajuć ). Škola traži dijagnozu psihologa za dijete ali nama kao roditeljima ne žele ništa ( situacije, način ponašanja te njihov prijedlog za psihološku obradu ) dati u pisanom obliku. Podnijela sam molbu za preformuliranje bilješke gdje se koristi izraz “ anksiozno ponašanje” te smo pozvani na sastanak sa pravnikom u školi !!! Zanima me kakva su prava roditelja ? Lp

Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu.
Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.

Poštovani
Imam tri sina od kojih dvoje ne žele nikakav kontakt sa majkom i bratom. Htjela bi svu imovinu prepisati na najmlađeg sina a da ova dvojica nemaju nikakva prava potraživanja nužnog djela. Pitanje: Što je najsigurnije napraviti da stan prepišem sinu kako bi odmah postao vlasnik a da nije doživotno uzdržavanje ili dosmrtno? Napominjem da sam od psihijatra digla potvrdu da svjesno radim ovaj poduhvat. Dakle što je najbolje napraviti da jedan sin dobije nasljedstvo a da su drugi razbaštinjeni i da ne mogu tražiti nužno dio?
Hvala lp

Poštovani,

obraćam Vam se vezano uz problem koji imamo s našim susjedima u zajedničkoj kući na otoku Krku.

Naime, susjedi koji posjeduju apartman iznad našeg instalirali su vanjsku jedinicu klima uređaja bez ikakvog prethodnog dogovora ili suglasnosti suvlasnika, i to na način da je kondenzat s uređaja kapao direktno u naše dvorište (postojala je mogućnost da se montira klima uređaj u njihovo dvorište). Nakon što su dobili odvjetnički dopis, odlučili su ne ukloniti uređaj, već su, isključivo kako ga ne bi morali micati, postavili kanalicu duž cijele fasade kuće kako kondenzat ne bi više kapao u naše dvorište. Time su, po našem mišljenju, vizualno narušili izgled cijele zgrade, a i dalje se radi o jednostranom zahvatu bez suglasnosti svih suvlasnika. (da ne govorim o buki koju radi klima, a dolje se nalazi naša terasa ). Htjela bih napomenuti da su oni klimu montirali iz razloga što su iz svojeg spremišta napravili sobu koju ilegalno iznajmljuju turistima pod krinkom da su oni njihovi prijatelji te smatram da su i za to u prekršaju).

Molimo Vas za savjet:

Imamo li pravni temelj za traženje uklanjanja klima uređaja s pozicije na kojoj se sada nalazi?

Je li za takvu instalaciju bila potrebna suglasnost svih suvlasnika?

Možemo li tražiti uklanjanje i kanalice, s obzirom da dodatno nagrđuje izgled kuće?

Koji su daljnji pravni koraci koje možemo poduzeti ako oni i dalje odbijaju bilo kakav kompromis?

Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

Srdačan pozdrav.

Postovani situacija je sljedeca,nasljedila sam kuću od pokojnog djeda znaci vlasnik u kuci sam 20/24,međutim ujak ima od prije po pokojnoj baki 4/24,nije odredeno tocno sto njemu u kuci pripada,mislim na sobu ili nesto,mi bi njemu u sklopu kuce napravili poseban ulaz i gdje bi on bio,međutim on se ne slaze s tim i kaze da je njego pravu u svakom kutku kuće,znaci on moze kuhati u mojoj kuhinji,djeliti kupaonicu,dnevni boravak i slicno.Ja ne zelim posto imsm supruga i dvoje djece i zelimo imati svoj mir smatram posto sam ja vecinski vlasnik da imam pravo njemu odrediti gdje će on biti?Koja su moja prava kao večinskog vlasnika?hvala

Poštovani,

molim za savjet i hodogram daljnjih koraka kako bi svojoj majci koja živi sa mnom u domaćinstvu postala i zakonski skrbnik (budući je dementna zadnjih godina), a na sudu u Splitu je njen sin (drugo domaćinstvo, izbacio je iz obitelčjskog doma u kojem je živjela od početka braka s pok ocem) već 2. put zatražio oduzimanje poslovne sposobnosti te je centar za socijalnu skrb kontaktirao liječnika opće medicine moje majke, ali je dugo vremena od tada prošlo?
Pouzdrav,

Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?