Usluge odvjetnika Zagreb

Pozdrav.Suprug je iznenada preminuo.Otkrili smo da postoji dug koji je preuzela agencija.Osim racuna suprug nije imao nista na sebi.Obiteljsku mirovinu smo podnijeli zahtjev jer su djeca maloljetna.Ostavinsku cekamo.Zanima me ako prihvatim nasljedstvo tj. taj račun prihvaćam i dug.Na računu nema puno sredstava koja bi pokrila taj dug.Ako prihvatim nasljeđe a samohrana sam majka dvoje djece,nemam odkud to platit,dali Ce i moju djecu teretiti za taj dug kad postanu punoljetna.Hvala

Poštovani, u potresu je oštećena naša zgrada. Za konstrukcijsku obnovu smo dobili sredstva države, no jedan vlasnik stana ne dozvoljava obnovu u svom stanu. Postoji li zakon po kojem mora pristati?

Poštovani, imala sam carinski nadzor u kojemu je prebrojana blagajna u kojoj je na 81 euro bio nenamjerni višak od 1.90centi. Za sve do jednu obavljenu uslugu taj dan, bio je izdan račun.
Međutim na mom radnom stolu, metar od blagajne bio je moj privatni novac koji je koristen to jutro za razmjenu novčanica te isti nisam vratila u novčanik. Carinici su mi i to naveli kao višak u blagajni koji po trenutnom zapisniku iznosi preko 90 eura i ispada kao rad na crno što apsolutno nije istina. Što mi je činiti? Od srca zahvaljujem na svakom savjetu.

Katastarski geodet je došao da utvrdi stanje na terenu za katastarski izmjer. Na naše zaprepaštenje, susjed je rekao da su oba vra između naših kuća njegova, (iako postoji mali zid između dva vrta, a i velike razlike između naša 2 vrta). Mi smo rekli da se ne slažemo.
Potom smo dobili poziv za Predočavanje. Otac ima 85 godina i kad je tamo otišao, nisu mu pokazali nikakav plan i rekli su mu da nije bilo novog mjerenja i da je sve po starom i onda je on to potpisao.
Kad je stigao kući, vidjeli smo da je katastarski plan koji je potpisao po novom mjerenju i gubimo vrt.
Tim mjerenjem gubimo vrt, zid koji čuva stepenice/ ulazno stubište, i pristup čatrnji (vodenoj cisterni) koje smo koristili 50+ godina, u korist susjeda.
Što da činimo sada?

Poštovani,

Lijepo molim informaciju, Firma je najavila da ce biti tehnološki višak 250 ljudi, te da svi koji žele otići uz otpremninu mogu podnijeti zahtjev i da ce ovisno o sredstvima namijenjenim za otpremnine, biti pozvani prema redoslijedu kojim su se prijavljivali zaposlenici koji žele ići. Međutim kako je od toga prijavljivanja prošlo vec par mjeseci na svaki moj upit o statusu mog predmeta dobijem odgovor da imaju ljude koji su se prije mene prijavili. Neslužbeno doznajem da se prijavilo 600 ljudi, odnosno da ne mogu svi otići uz otpremninu. Kako ne bih htjela ostati bez otpremnine, a kolektivnim ugovor imam pravo na bruto plaću za svaku godinu staža samo u slučaju kad poslodavac otkaz uje ugovor o radu. Što mogu pravno poduzeti kako bih sve bilo transparentnom, odnosno da li mogu zatražiti uvidi u redoslijed prijava za odlazak? Znam da postoji pisani trag svakog zahtjeva, a ne znam da li postoji zakon o zaštiti podataka obzirom da se radi o internom popisu zaposlenika. Unaprijed zahvaljujem.

Da li je moguce trajanje slucaja oko smjestaja i dobrobiti te brige i njege mlt djeteta s down syndromom vise od 4god i na temelju rekla kazala navoda i kleveta u jednom.pogledu CZZSa. A za to vrijeme dijete rodj.u Zgu biva smjesteno u CRZ Pustodol podruznica Varaždin s reg.posjetama u vrijeme nemogucim ispuniti riditeljima koji rade i zive u Zagrebu. Nijada saslusani bez konretnih fakta ceka se odluka 3.sutkinje o TRAJNOM LISENJU RODITELJSKIH PRAVA I DUZNOSTI.

Nasljedili smo kuću priko čijeg dvorišta prolaze stanari kuće koja se nalazi iza nas ne znamo kakva su nam prava pošto nemamo privatnost u svom.dvoristu

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.