Usluge odvjetnika Zagreb

Poštovani,sin mi je prvi put uhvaćen u Hrvatskoj za trgovinu sa migrantima.Nije nikad kažnjavan niti je osuđivan.Ne radi nigdje,a to je uradio zbog duga koji je imao od 9000 eura za auto.Mislio je to uraditi i da se posveti normalnom poslu.Najvjerovatnije da ga je taj pritisko da plati do 7 mjeseca

Postovani,
Nakon dobivanja pisane potvrde od HZMO da ostvarujem uvjete za starosnu mirovinu bez penalizacije, odlucila sam otkazati ugovor o radu i predati zahtjev za starosnu mirovinu.
Savjetnica za mirovinsko osiguranje je izracunala da temeljem staza s povecanim trajanjem od 3.7.02 do 31.5.25 po stupnju uvecanja 12 m. /15 m. ostvarujem uvjete za snizenje dobne granice, Potvrdjeno mi je da uz moju dob od 59 godina i 3 mjeseca, sticem pravo na starosnu mirovinu od 1.6.25.
Nakon odjave poslodavca, sluzbenik iz HZMO je ispunio tiskanicu za prijavu na HZZO i ostvarila sam zdravstveno osiguranje preko HZMO. Nista nije djelovalo sporno dok me nije kontaktirala referentica koja obradjuje zahtjev i izdaje rjesenje. Receno mi je da ce rjesenje biti negativno, te da starosnu mirovinu mogu dobiti tek za 6
mjeseci. Greskom HZMO u vidu nestrucnog informiranja i postupanja, ostala sam bez ikakvih primanja. Zdravstveno osiguranje preko HZMO ce mi biti otkazano. Prava na burzi ne ostvarujem jer je radni odnos
raskinut sporazumno zbog odlaska u
mirovinu. Molim savjet moze li se temeljem odredjenog zakona potrazivati naknada steta
zbog dovodjenja u zabludu, izazivanja financijske stete i dovodjenja u jako los materijalni polozaj, bez prava na zdravstveno osiguranje i prava na naknadu na burzi rada.

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.

I want to apply for family reunification for my wife to bring her to Zagreb. She got deported from Norway on 02.03.2023 also banned from Schengen Information System. She got visas from Bulgaria(2024) and Romania(2023) (not Schengen) also travelled there and back after the deportation. We both non EU citizen. I am working in Zagreb, Croatia with blue card (valid until 22.12.2026). I want to remove the SIS ban from the system so we can apply for family reunification. I need information what to do and assistance of a lawyer with experience who can remove the ban.

Postovani situacija je sljedeca,nasljedila sam kuću od pokojnog djeda znaci vlasnik u kuci sam 20/24,međutim ujak ima od prije po pokojnoj baki 4/24,nije odredeno tocno sto njemu u kuci pripada,mislim na sobu ili nesto,mi bi njemu u sklopu kuce napravili poseban ulaz i gdje bi on bio,međutim on se ne slaze s tim i kaze da je njego pravu u svakom kutku kuće,znaci on moze kuhati u mojoj kuhinji,djeliti kupaonicu,dnevni boravak i slicno.Ja ne zelim posto imsm supruga i dvoje djece i zelimo imati svoj mir smatram posto sam ja vecinski vlasnik da imam pravo njemu odrediti gdje će on biti?Koja su moja prava kao večinskog vlasnika?hvala

prije 20 godina poslodavac nas je uputio na školovanje / prekvalifikaciju za profesionalnog vatrogasca jer rješenjem o kategorizaciji objekata zaštite od požara (2a kategorija) treba imati stalno dežurstvo određenog broja profesionalnih vatrogasaca. poslove profesionalnog vatrogasca smo obavljali sve ove godine uz redovite liječničke preglede po točki 14. pravilnika o posebnim uvjetima rada i kod svakog inspekcijskog nadzora su od strane odgovorne osobe poslodavca pokazivane su naše svjedodžbe i liječničko uvjerenje. ubrzo nakon školovanja na ugovoru o radu je sa vremenom promijenjen naziv radnog mjesta i poslodavac nam svima profesionalnim vatrogascima nije plačao benificirani staž do prije tri mjeseca. sad nam je poslodavac svima profesionalnim vatrogascima platio benificirani radni staž unatrag 4 godine iako nam nekima na ugovoru o radu ne piše vatrogasac, nego recimo samo smjenski poslovođa.
Pitanje glasi:
1. Imamo li pravo tražit od poslodavca benificirani radni staž za obavljanje poslova profesionalnog vatrogasca prema Zakonu o vatrogastvu, unatrag za sve vrijeme obavljanja poslova na tom radnom mjestu pošto je nadležni državni inspektorat priznavao naše svjedodžbe i liječničke potvrde da radimo posao profesionalnog vatrogasca?

Poštovani,

trenutno još nije potvrđena optužnica zbog kaznenog djela iznude na štetu mog brata za koje se terete trojica okrivljenika. Jedan od trojice okrivljenika naveo je mog brata da sklopi Ugovor o prijenosu svih poslovnih udjela jednog d.o.o.-a pa je moj brat trenutno jedini član i direktor tog d.o.o.-a. Taj okrivljenik imao je kontrolu nad svim bankovnim računima tog d.o.o.-a i uzeo je bratu kartice, a moj brat nema nikakvih saznanja o imovini tog d.o.o.-a niti je sklapao kakve poslove u ime i za račun tog d.o.o.-a. Tijekom istrage okrivljeniku su oduzeti dokumenti vezani za d.o.o. Prošli tjedan bratu je došlo rješenje Trgovačkog suda da se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka nad d.o.o-om čiji je moj brat direktor i naloženo mu je da dostavi izvješće o financijsko-gospodarskom stanju i plati predujam od 130 eur. S obzirom na to da brat nema saznanja o imovini tog d.o.o.-a, je li dovoljno da plati predujam i dostavi Trgovačkom sudu rješenje o provođenju istrage Kaznenog suda u kojem je opisano kod koga su bili dokumenti i tko je vodio poslove? Ili treba nekako drugačije postupiti?

Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu.
Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.