Pravnici i odvjetnici za udruge i zaklade u Kutina

Poštovani,

Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).

Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.

Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.

Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:

Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Posjedujem rješenje od suda iz 1963 god. da imam pravo prolaza kroz susjedovo dvorište.Njegova kuća je promjenila vlasnika i novi vlasnik mi to pravo osporava.Srušio je zajednicki balkončic sa kojeg se ulazilo i u moju i u njegovu kuću na kat.Ako podignem tužbu,tko bi morao platiti troskove?Čak me nije ni obavjestio da ce srušiti skale i balkon.Unaprijed hvala na odgovoru

Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?

Postovani puk je donio pravomocno rjesenje gdje je potvrden geod. Elaborat. Kao zainteresirane stranke smo u postupku gradenja. Slozena grad. Cestica, krivotvoren potpis od supruga, krivotvoreni podaci o postojanju gradevina. Kupljeno bez ikakvih gradevina. Jucer smo dobili rjesenje katastra na trazenje x puta. Da li ici sa prijedlogom za obnovu postupka ili povrat u prijasnje stanje ili se obratiti u ministarstvo gradit. Dobivena gradevknska dozvola na toj cestici. Hvala

Poštovani,

obraćam Vam se s molbom za pravni savjet u vezi s ostvarivanjem prava na godišnji odmor tijekom i nakon korištenja bolovanja i rodiljnih prava.
Naime, od početka svibnja 2025. godine nalazim se na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći. Termin poroda mi je 31. prosinca 2025. godine. Planiram koristiti obvezni rodiljni dopust, dodatni rodiljni dopust te roditeljski dopust do 31. prosinca 2026. (u teoriji kad bi bilo terminski).
Od 1. srpnja 2025. godine imam pravo na novi godišnji odmor, ali ga zbog navedenih okolnosti neću imati priliku iskoristiti ni do kraja 2025. ni tijekom prve polovice 2026. godine. Također, zbog trajanja dopusta, neću moći ispuniti ni uvjet korištenja najmanje dva tjedna novog godišnjeg odmora u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2026.

Zanima me:
1. Ima li godišnji odmor iz 2025. pravo na prijenos i do kada? Jesam li ga obvezna cijelog ove godine iskoristiti na način da se prekine bolovanje zbog komplikacija? Ili sam obvezna iskoristiti 2 tjedna, ali što onda bude s ostatkom budući da me ne bi bilo na poslu 2026.?
2. Hoću li imati pravo iskoristiti godišnji odmor i iz 2026. godine, i ako da – u kojem roku?
3. Propada li neiskorišteni godišnji odmor u ovom slučaju ili se može prenijeti u 2027.?
4. Postoji li mogućnost spajanja oba godišnjih odmora ili cijelog ili dijela za 2025. i pola od 2026. po završetku roditeljskog dopusta, dakle 2027.?

Unaprijed zahvaljujem na odgovoru i srdačno Vas pozdravljam.

S poštovanjem,
Mateja

Poštovani,
Molim vas odgovor vezano za situaciju kada otac traži da dijete od dvije godine prenoći kod njega cijeli vikend.
Dijete živi s majkom od rođenja, a otac viđa dijete prema dogovorenom planu.
Da li otac može ostvariti putem suda da tako malo dijete putuje 300km do 600km obzirom da ne živimo u istom gradu da bi dijete prenoćilo dvije noći izvan svoga doma?
Napominjem curica ima dvije godine.
Molim vas da mi odgovorite kakva je sudska praksa u takvim slučajevima ?
Zahvaljujem

Poštovani, prije dvije godine vratili smo se iz inozemstva (Njemačka) u Hrvatsku. Naša kći, koja je tad imala 14,5 godina, krenula je u prvi razred srednje škole. Prilikom posjeta rodbini u Njemačkoj javila se centru za socijalnu skrb i prijavila navodno nasilje u obitelji. Centar ju je zadržao a sud u Njemačkoj u prvostupanjskom postupku donio privremenu mjeru kojom su nam oduzeli skrbništvo nad djetetom. Privremena mjera je važeća dok sud u Hrvatskoj ne donese konačnu odluku. Na sudu u Hrvatskoj smo podnijeli prijedlog kojim bi se izuzelo stanovanje djeteta i provelo vještačenje, kako djeteta tako i nas roditelja. Centar za socijalnu skrb je podnio isto takav prijedlog i predmet je objedinjen. Na sudu je obavljeno saslušanje nas roditelja kao i saslušanje naše kćeri putem videolinka. Na tom saslušanju naša kći je rekla da se nipošto ne želi vratiti u Hrvatsku. Izričito napominjemo da bilo kakvog nasilja u obitelji nije bilo. Naša kći se već prije obraćala centru za socijalnu skrb namjeravajući provesti svoj plan ostanka u Njemačkoj, ali je vraćena doma jer za to nije bilo nikakve osnove. Stoga je ovaj put prijavila navodno nasilje kako bi je ovaj put ipak zadržali. Inače sve to provodi po uputama muške osobe s kojom je u kontaktu. Socijalna služba iz Njemačke vrši intenzivan pritisak na sud tvrdeći da bi se njenim povratkom u Hrvatsku ugrozilo njeno zdravstveno stanje. Posebna skrbnica koju joj je dodijeljena odlukom suda je također podlegla tom pritisku.
Mi roditelji želimo da se u suradnji sa centrom za socijalnu skrb provede vještačenje a dijete privremeno smjesti u odgovarajuću ustanovu socijalne skrbi.
Naša kći nema prijavljeno boravište u Njemačkoj, već mjesecima ne ide u školu. Prekinut je tretman kod ortodonta.
Molim Vas za savjet što i kako učiniti.
Lp

Poštovani,
Bivši suprug i ja smo bili u braku 18 godina. Zajedno smo živjeli 21 godinu, ali u zajedničkom kućanstvu sa njegovim roditeljima. Imamo i punoljetno dijete.
Zanima me imam li pravo na podjelu bračne stečevine s obzirom da je vlasnik nekretnine u kojoj smo živjeli majka bivšeg supruga. Za vrijeme trajanja bračne zajednice kuću smo kompletno obnovili bez kredita. Ja sam imala znatno manju plaću od bivšeg supruga pa je sve on financirao dok sam se ja brinula za dijete i njegove stare roditelje. Njegovi roditelji nisu sudjelovali u obnovi kuće jer su bili umirovljenici (otac mu je netom prije razvoda braka umro, a na ostavinskoj raspravi bivši suprug se odrekao svoga dijela imovine u korist svoje majke kako ja ne bih mogla potraživati dio). Imali smo i dva auta i zemljište na moru. Istjerao me je iz kuće samo sa osobnim stvarima i autom kojem sam ja bila vlasnica. Dijete je ostalo živjeti u kući s njim jer sam se ja privremeno smjestila kod brata koji me je primio u nećakinjinu sobu gdje i sad boravim. Bivši suprug odbija bilo kakvu podjelu imovine. Od svega navedenog na što ja imam pravo? Unaprijed hvala na odgovoru!