Pravnici i odvjetnici za zaštitu domena i digitalnog sadržaja u Osijek

Poštovani, prije dvije godine vratili smo se iz inozemstva (Njemačka) u Hrvatsku. Naša kći, koja je tad imala 14,5 godina, krenula je u prvi razred srednje škole. Prilikom posjeta rodbini u Njemačkoj javila se centru za socijalnu skrb i prijavila navodno nasilje u obitelji. Centar ju je zadržao a sud u Njemačkoj u prvostupanjskom postupku donio privremenu mjeru kojom su nam oduzeli skrbništvo nad djetetom. Privremena mjera je važeća dok sud u Hrvatskoj ne donese konačnu odluku. Na sudu u Hrvatskoj smo podnijeli prijedlog kojim bi se izuzelo stanovanje djeteta i provelo vještačenje, kako djeteta tako i nas roditelja. Centar za socijalnu skrb je podnio isto takav prijedlog i predmet je objedinjen. Na sudu je obavljeno saslušanje nas roditelja kao i saslušanje naše kćeri putem videolinka. Na tom saslušanju naša kći je rekla da se nipošto ne želi vratiti u Hrvatsku. Izričito napominjemo da bilo kakvog nasilja u obitelji nije bilo. Naša kći se već prije obraćala centru za socijalnu skrb namjeravajući provesti svoj plan ostanka u Njemačkoj, ali je vraćena doma jer za to nije bilo nikakve osnove. Stoga je ovaj put prijavila navodno nasilje kako bi je ovaj put ipak zadržali. Inače sve to provodi po uputama muške osobe s kojom je u kontaktu. Socijalna služba iz Njemačke vrši intenzivan pritisak na sud tvrdeći da bi se njenim povratkom u Hrvatsku ugrozilo njeno zdravstveno stanje. Posebna skrbnica koju joj je dodijeljena odlukom suda je također podlegla tom pritisku.
Mi roditelji želimo da se u suradnji sa centrom za socijalnu skrb provede vještačenje a dijete privremeno smjesti u odgovarajuću ustanovu socijalne skrbi.
Naša kći nema prijavljeno boravište u Njemačkoj, već mjesecima ne ide u školu. Prekinut je tretman kod ortodonta.
Molim Vas za savjet što i kako učiniti.
Lp

Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu.
Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.

Postovani molila bih vas odgovor na pitanje u vezi vidjanja djeteta ,naime razvedena sam 9g ,bivsi suprug zivi u njemackoj ,imamo zajednicko dijete od 12g koje zivi sa mnom u zadru nadalje bivsi suprug i bivsa svekrva mi nikako nedaju mira ,lazno su me prijavili za nasilje nad djetetom ,dijete izjevljuje da natjerano od strane bivse svekrve da mora ici na policiju i prijavit mamu ,mada zna da nasilja nije bilo ,bisa svekrva mi godina salje prijetnje smrcu i prijetnje oduzimanjem djeteta ,sto je vec i 2 puta provela u djelo ,sto je po meni otmica jer nje nema u planu obiteljske skrbi ,najzabrinjavajuca cinjenica je ta da sam nekidan saznala da moj bivsi suprug i njegova majka imaju incezuozan odnos ,sto mi je bivsi suprug i priznao telefonskim razgovorom a i sama sam svjedocila neprimjerenom ponasanju nijih dvoje ,ono sto meni zabrinjava u ovoj stravicnoj situaciji je to sto su moj bivsi suprug i njegova majka za njihov incezuozan odnos rekli djetetu sto imam evidentirano u porukama ,i sad molim vas da mi pimognete dali ja mogu trazit zabranu boravka djeteta kod bake kad mu otac dodje iz njemacke posto to nikako niie sigurna okolina za dijete ,muci me odvodjenje jeteta u njemacku sa takvim ocem ,hvala unaprijed

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.

Poštovani,
Od 2022. sam zaposlena na neodređeni. Cijelo vrijeme koristim dopust za njegu djeteta s teekoćama u razvoju. Početkom travnja 2025.predajem zahjev za sporazumni raskid ugovora i u zahtjevu navodim da želim isplatu godienjeg od 2024.g i razmjeran dio iz 2025. Poslodavac u rješenju odbija isplatu jer je uvjet za korištenje ili isplatu naknade povratak radnika na rad, a ja sam raskinula ugovor. Poslodavac je u pravu ili ipak imam pravo na isplatu? Hvala

U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?

Poštovanje Radio sam za tvrtku \”Weld with us j. d. o. o.\” OIB 19824280674, od 23. veljače 2024. do 23. lipnja 2025. u Italiji kao brodomonter. Zapravo sam radio do 16. travnja 2025., kada sam prestao raditi zbog neisplaćenih plaća i terenskog dodatka. Od 16.04.2025. do 23.06.2025. uveli su da sam koristio godišnji odmor, koji mi također nije isplaćen. Posljednja platna lista koju sam primio od tvrtke je za mjesec ožujak 2024. A posljednja uplata u banci koja je zadržana kao plaća bila je za mjesec listopad 2024. Nakon toga su bile uplate koje su zadržane kao predujmovi koji pokrivaju plaću do siječnja 2025. Pokušao sam kontaktirati tvrtku, ali bezuspješno. Mađarski sam državljanin i imam A1 obrazac. Zanima me isplati li se tužiti tvrtku da bih dobio zaostale plaće?

Poštovani, imala sam carinski nadzor u kojemu je prebrojana blagajna u kojoj je na 81 euro bio nenamjerni višak od 1.90centi. Za sve do jednu obavljenu uslugu taj dan, bio je izdan račun.
Međutim na mom radnom stolu, metar od blagajne bio je moj privatni novac koji je koristen to jutro za razmjenu novčanica te isti nisam vratila u novčanik. Carinici su mi i to naveli kao višak u blagajni koji po trenutnom zapisniku iznosi preko 90 eura i ispada kao rad na crno što apsolutno nije istina. Što mi je činiti? Od srca zahvaljujem na svakom savjetu.