Usluge odvjetnika Pazin

Gdje se mogu obratiti i raspitati o pravu rada od četiri sata?

Poštovani
Da li mi poslodavac smije isplačivati plaču kao za NKV kvalifikaciju, iako ja imam SSS i naknadno još položeno za jedno zanimanje i za vozača viličara. Sve je navedeno u radnoj knjižici, a zanimanje potrebno za posao koji obavljam je NKV, Iako oduvijek obavljam rad na strojevima i na viličaru.
Hvala. Lp.

Poštovani,

majka sam dvojice sinova. Stariji uredno cijepljen po kalendaru cijepljenja. Mlađi primio samo cjepiva u rodilištu i cjepiva sa 2 i 4 mjeseca života. Nakon toga smo svaki mjesec nekoliko puta kod pedijatra (bronhitisi, laringitisi, bronhiolitis, upale… Antibiotici, pumpice, kortikosteroidi…).
Nakon zadnjeg cjepiva starijeg sina, imao je određene nuspojave koje liječnici ne žele povezati sa cjepivom, a uvjerena sam da jesu. Isto tako, istraživanjem, počela sam sumnjati da je i mlađi sin imao zdravstvene probleme uzrokovane cjepivom. Odlučili smo dalje odbiti ili \’odgoditi\’. Što u tom slučaju? Što ako nam stigne kazna zbog \’zanemarivanja\’ djeteta? Koje su naše mogućnosti?

Hvala!

Poštovana
Temeljem našeg razgovora za obavljanje djelatnosti skupljača bio otpada želio bih vas pisanim putem upozoriti na neke nelogicnosti i na koje sam prisiljen mobingom voditeljice Maje Serdarušić.
Ponuden mi je prvenstveno dvokratan rad koji sam odbio jer mi zbog obiteljske situacije ne odgovara a i temeljem vazeceg kolektivnog ugovora i ugovora o radu u kojem stoji da ce se rad odvijati smjenski a ne dvokratno ne moram prihvatiti posao koji nije organiziran smjenski.
1. Nadalje rečeno mi je da cu poslove sakupljanja odrađivati sam minimalno 2 do tri tjedna dok se ne pronađe osoba koja če te poslove odrađivati samnom. Kante koje bi sam trebao podizati su manja 30 litara i veca 60 litara ili u prijevodu 30 i 60 kg. U zakonu o zastiti na radu (NN 71/14 118/14, 154/14 94/18 , 96/18) propisane su odredbe koje se odnose na sigurnost prilikom obavljanja poslova. Prema pravilniku muškarci ne smiju prenositi tolike terete samostalno . Takooder propisano je da se količina tereta smanjuje ukoliko je potrebno podizanje terata u vis ili rotacija tjela. U pravilniku stoji da je maksimalna dnevna količina prenesenog tereta 1000 kg. Automobil s kojim obavljam navedene radnje nema straznju dizalicu za dizanje velikih tereta na visinu od 1,30 kolika je visina kosa automobila. Po tezini kanta i ukupnoj količini predignutog tereta to prelazi zakonom propisane norme.
Iz svega napisanog proizlazi da mogu odbiti sam obavljati trazenu djelatnost zbog moguce ugroze za svoje tijelo i zdravlje sto sam i napravio kontaktijajući gospođu Meri i tražio da mi zbog tezine posla da drugu osobu. (imam glasovnu poruku koja to dokazuje)Gospođa je vjerojatno upozorila voditeljicu te mi je dodjeljen drugi radnik.
Problem nastaje kad me voditeljica nakon što sam odbio raditi sam prvo uparila sa osobom koja ima dijagnozu iz prometne nesreće te taj posao ne može obavljati jer odluta i nestane na lokaciji i ja ga moram tražiti. Nakon par dana rada ja sam se žalio njegovom nadredenom i rekao da ja uz dodatan posao ne mogu paziti i na njega i opisao mu ekscesnu situaciju gdje je nasrnuo na turista. Nakon svih upozorenja ostao je raditi samnom te je premjesten tek kad je trebao raditi drugi posao.
Kako je on premješten na drugi posao ja sam opet obavješten da cu raditi sam. Tri dana sam radio sam dizajuci nekoliko tona bio otpada u smjeni rucno ga premjestajuci na kamion i s kamiona. Tezina velikih kanti je preko 60kg. Trećeg dana rada 16.06.2025 samog pri podizanju velike kante osjetio sam oštru bol u predjelu vratne kraljeznice te sam mislio da ce bol proci. Sljedeci dan bol je postajala sve jaca i jaca te sam na kraju smjene u 15:20 išao obavjestiti nadredenoj da cu se obratiti ljecniku . Nije ju bilo u uredu iako je njeno radno vrijeme od 8/16. Otisao sam na hitnu te mi je dijagnosticiran tezi oblik cervikobranhijalnog sindroma uz strogo mirovanje te hitan pregled neurologa koji je zakazan u petak.
2. Takooder receno mi je da cu djelatnost obavljati svakodnevno bez tjednog odmora nekad ujutro nekad navecer. Temeljem Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) u clanku 74 radnik ima pravo na odmor u trajanju od 24 sata neprekidno za svaki tjedan. Tjedni odmor najčešće se odraduje nedjeljom . Razmak između dnevnih smjena mora biti minimalno 12 sati da bi se postigao kvalitetan odmor izmedu smjena.
Iz našeg razgovora dalo se naslutiti da bi ja navedeni posao obavljao 3 mjeseca bez ijednog slobodnog dana kao što to već obavlja ekipa koja to radi već mjesec ipo dana.
3. Zbog obujma posla i ne adekvatnog broja radnika takoođer mi je receno da cu morati raditi prekovremeno. U navedenom spisku prikupljanja već imam 15 restorana u Stobrecu te bi trebao preuzeti jos cca 95 restorana u Splitu. Obujam posla je ne normalno velik za 3 radnika koja bi to trebala obavljati. U početku sam i razmišljao prihvatiti prekovremeno ali nakon odradenih 7 sati količina fizičkog umora je bila tolika da to ne želim prihvatiti. Za rad prekovremeno po zakonu o radu poslodavac mora takav rad unaprijed najaviti uz pisanu suglasnost djelatnika da na takav rad pristaje. Prekovremeni rad po zakonu ne smije se organizirati vise od 8 sati tjedno ili 35 sati mjesecno a ne kao što je praksa sada do ca 120 i više sati. Godisnju normu od cca 240 sati neki djelatnici su premasili u par mjeseci o cemu imam pisani dokaz

S obzirom da sam s voditeljicom imao najbolju namjeru popricati to nije urodilo plodom. S obzirom da sam slutio da ce mi narediti nesto sto ce ugroziti moje zdravlje i zivot razgovor sam snimao. U razgovoru me prisiljava na rad jer ti si ono na neodredeno i nemas ugovor za stalno. Ovdje su ti svi neprijatelji ali ako potonem ja tones i ti samnom.
Takooder voditeljica me uznemiravala pozivima i ne postojecim problemima da se nije skupio otpad s nekih lokacija sto nije istina jer sam joj slikao gdje navedeni restorani ostavljaju otpadke a na toj lokaciji ih nije bilo. Takooder voditeljica je stavljala nestajajuce poruke da me moze okriviti za sve sta ona nije obavila a ja sam je na to upozorio. Kad sam je upozorio da me ne će napadati bez razloga i da cu traziti zastitu nadredenih rekla mi je da je takva komunikacija prema njoj neprimjerena.
Konstantno napadanje da nisam skupio sve lokacije iako se to dogodilo samo jedan dan moj prvi radni dan kad sam opet radio sam. Druga ekipa ima cca 60 restorana a ja sam imao 110. Treća ekipa koja je kupila otpad redovito pola lokacija nije skupila nego se to ostavljalo mojom smjeni. Kad sam je upozorio da nije normalno da ja dizem 3 tone a druga ekipa 500 kg rekla mi je da gledam svoj posao.
Takoođer što se tiče korištenje mobitela za rad koiristim privatni mobitel a ne onaj koji mi je dao poslodavac i to mi ne smeta. Priroda posla kojeg obavljam je da sam 90 posto vremena u prometu te je koristenje mobitela dok vozim zabranjeno zakonom o sigurnosti u prometu te je navedena kazna za isti 130e. Mobitel nije stalno kraj mene i ne mogu vam se odmah javiti na pozive. Da li će mi kompanija platiti mogucu kaznu jer sam se javio vama ili vi iz vaseg džepa ili cu vam se javljati kad za to budem imao uvjete jer imam takoođer ispis kasnonocnih poruka i poziva.
S obzirom da nisam imao srece sa voditeljicom za pomoc sam se obratio njezinoj nadredenoj Mariji Mihanović i prijavio sve nepravilnosti. Njezin odgovor je bio mi nemamo dovoljno radnika i da to nitko ne zeli raditi. Ja sam odgovorio da nije u redu da se meni slome kosti dok druga ekipa ima pola lokacija manje. Dobra stvar je sto su nakon tog sastanka mojih 15 Lokacija u Stobrecu prebacili drugoj ekipi te ja san nemam 110 vec 97. Nadredenoj sam prijavio neprimjereno ponasanje deranje i mobbing . Ona je ocito svjesna ponasanja moje nadredene jer je na to odgovorila ona je takva osoba inace je dobra osoba samo se malo eto dere. Krajnje neprimjereno i neprofesionalno.

S obzirom da je voditeljica svjesno i nakon upozorenja nadredenih izdala odredbu da ja sam obavljam posao koji nisam smio i time mozda meni uzrokovala trajno zdravstveno ostečenje i invalidited tražim da joj kompanija raskine ugovor zbog teskog krsenja prava i odredba rada ili cu ja dovesti inspekciju koja ce to napraviti za njih. Takooder tražim ispriku voditeljice koja je uzrokovala možda trajni invaliditet. Uostalom za sve navedeno imam dokaze poruke glasovne i pozive koje mogu i smijem koristiti jer se njima dokazuje tesko kršenje zakona i zivota i zdravlja svog radnika.
Od tuzbe protiv kompanije koja je za sve znala i preko povjerenika za zastitu na radu i poslovode (xxxxxxxxx) cu odustati ukoliko mi se nakon povratka s lječenja osigura lakse radno mjesto kao i ugovor na neodredeno.

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.

Poštovani,

obraćam Vam se s molbom za pravni savjet u vezi s ostvarivanjem prava na godišnji odmor tijekom i nakon korištenja bolovanja i rodiljnih prava.
Naime, od početka svibnja 2025. godine nalazim se na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći. Termin poroda mi je 31. prosinca 2025. godine. Planiram koristiti obvezni rodiljni dopust, dodatni rodiljni dopust te roditeljski dopust do 31. prosinca 2026. (u teoriji kad bi bilo terminski).
Od 1. srpnja 2025. godine imam pravo na novi godišnji odmor, ali ga zbog navedenih okolnosti neću imati priliku iskoristiti ni do kraja 2025. ni tijekom prve polovice 2026. godine. Također, zbog trajanja dopusta, neću moći ispuniti ni uvjet korištenja najmanje dva tjedna novog godišnjeg odmora u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2026.

Zanima me:
1. Ima li godišnji odmor iz 2025. pravo na prijenos i do kada? Jesam li ga obvezna cijelog ove godine iskoristiti na način da se prekine bolovanje zbog komplikacija? Ili sam obvezna iskoristiti 2 tjedna, ali što onda bude s ostatkom budući da me ne bi bilo na poslu 2026.?
2. Hoću li imati pravo iskoristiti godišnji odmor i iz 2026. godine, i ako da – u kojem roku?
3. Propada li neiskorišteni godišnji odmor u ovom slučaju ili se može prenijeti u 2027.?
4. Postoji li mogućnost spajanja oba godišnjih odmora ili cijelog ili dijela za 2025. i pola od 2026. po završetku roditeljskog dopusta, dakle 2027.?

Unaprijed zahvaljujem na odgovoru i srdačno Vas pozdravljam.

S poštovanjem,
Mateja

Poštovani,

Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).

Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.

Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.

Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:

Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Poštovani,
Postavljam pitanje u ime moje sestre koja živi u Austriji, na internetu je pronašla firmu za adaptaciju stana, izvođač je procjenio svoj rad na 13.500 eura te je tražio da se trećina, dakle 4.050 eura uplati odmah te mu je taj iznos uplaćen 28.04.2025., pri čemu se obvezao da će radovi biti gotovi do počeka srpnja uz moguća razumna odstupanja što je i navedeno tako u Ugovoru. Međutim, početkom srpnja su radovi bili još uvijek u početnoj fazi te je sestra tražila da izvođač ispostavi račun za urađeno i da joj vrati ostatak novca, jer je u dva mjeseca jedva napravljen minimum minimuma, stalno je izmišljao izgovore i navodio kako će početi raditi sljedeći ponedjeljak – taj ponedjeljak nikad nije došao, a novce nije vratio niti je ispostavio račun za napravljeno. Što nam je činiti, pokrenuti tužbu ili mu uputiti neku od inspekcija, ili možda oboje. Zahvaljujem na odgovoru.