- Početna
- Pitanja
Pitanja za odvjetnike Pronađeno 59
- Sva pitanja
- Administrativno pravo
- Agrarno pravo
- Arbitraža i medijacija
- Carinsko pravo
- Ekološko pravo
- Elektronička trgovina
- Financijska kontrola i regulacija
- Financijsko i bankarsko pravo
- Franšizing
- Imigracijsko pravo
- Intelektualno vlasništvo
- Izrada i analiza ugovora
- Kazneno pravo
- Konkurentsko pravo
- Korporativno pravo
- Medicinsko pravo
- Medijsko pravo i internet
- Nasljedno pravo
- Nekretnine i građevinarstvo
- Obiteljsko pravo
- Obrazovno pravo
- Oglašivačko pravo
- Osigurateljno pravo
- Porezno pravo
- Radno pravo
- Sportsko pravo
- Transportno pravo
- Turističko pravo
- Ugovorno pravo
- Vojno pravo
- Zaštita prava potrošača
Čuo sam da je jedna od temeljnih postavki ‘nullum crimen, nulla poena sine lege’, ali nisam posve siguran kako to izgleda u hrvatskom pravnom sustavu. Može li se nekoga kazniti za radnju koja ranije nije bila opisana kao kazneno djelo?
Je li to prekršajna ili kaznena mjera?
Spadaju li hakerski napadi, računalne prijevare i krađa identiteta pod neka posebna kaznena djela?
Što znači pokušaj i je li kažnjiv isto kao dovršeno djelo, ili postoje razlike u visini kazne? Zanima me i znači li to da sama namjera, bez radnje, nije kažnjiva?
Je li Državno odvjetništvo isključeno iz procesa i za koja djela se to primjenjuje?
Treba li stranka podnijeti zahtjev ili se to automatski evidentira?
Može li se žaliti Ustavnom sudu na presudu Vrhovnog suda?
Čuo sam da se postupak ne može voditi ako prođe određeno vrijeme. Postoje li iznimke, npr. za ratne zločine?
Nije li to sporije jer nema europskog uhidbenog naloga?
Što on radi drugačije od tužitelja ili istražitelja?