Pravnici i odvjetnici za poslovne modele startupova u Zagreb Pronađeno 1

Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.

Muž i ja smo u braku, on ima dvoje djece iz prvog braka, skupa imamo još dvoje djece. Mene zanima ako kupim stan na svoje ime i ja plaćam kredit, nakon moje i muževe smrti kako spriječiti da djeca iz njegovog prvog braka potražuju udio? Obzirom da sam ga ja kupila i otplatila želim da ide mojoj djeci i općenito sva naša zajednička stečevina da ide našoj djeci. Muž se slaže s time. Koje korake poduzeti? Još nemamo zajedničke stečevine

Poštovani, dijete mi je očigledno odreagiralo na sva cjepiva. U rodilištu, tzv. Vitamin K je ubrizgan bebi bez moje prisutnosti i obavijesti, dok je bilo odvedeno na kupanje i kad je dijete vraćeno s kupanja razvilo je poremećeno disanje, to sam prijavila sestri koja je pozvala pedijatricu, koja je tada više puta pregledala dijete i uvjeravala me i uvjerila da je to normalno u neke novorođenčadi. Na otpusnom pismu nisu to
napisali niti sam se ja biila žalila jer me pedijatrica uvjerila da je to kod neke djece normalno. Iako mi je bilo čudno, nažalost, prihvatila sam to bez pobune. Druga cjepiva su prošla uz otekline na nogama koje su
trajale 7-10 dana i nakon kojih su se zadržale
kvrge na mjestima uboda veličine oraha i
lješnjaka što je trajalo po par mjeseci.
Pedijatrica se čudila tome, rekla da mažemo i
masiramo kremom za ozljede i ponovno nije
upisano u cjepnu knjižicu. Na žalost, nisam
znala da mogu sama prijaviti nus pojave.
Nedugo sam na Halmedovim stranicama
iskopala da se radilo o nuspojavama. Na
žalost sad sam u situaciji da je izgleda jedini
dokaz moja riječ. I tek sad shvaćam koliko sam bila glupa. Također, uvijek sam pitala za
nuspojave i nikad mi ni od strane pedijatara
ni od strane školskog liječnika nisu rečene sve
nuspojave, rečeno je samo da je moguće
crvenilo, oteklina, povišena temperatura. U
rodilištu sam tek na otpusnom pismo
pročitala da je dano cjepivo K Vitamin, a kad
sam se žalila na poremrćeno disanje
pedijatrica mi nije spomenula da je to
moguća nuspojava te injekcije . Kako mi je
najpametnije sada zaštiti moje dijete koje ima 5 godina, cijepljeno do sada, ali s ovim spoznajama imam strah nastaviti s cijepljenjem i osjećam se prevarenom od liječnika koji mi nisu dali ni pune niti točne informacije i još mi to nije upisano u cjepnu
knjižicu, iako su reakcije bile odmah i očite.
Ima li išta što mogu učiniti da zatražim izuzeće od daljnjeg cjepljenja i da li se je moguće sada naknadno žaliti na to što me nisu informirali o nuspojavama cjepiva i što me nisu zvali da budem prisutna prilikom davanja K vitamina u bolnici, jer takva je praksa, nije se dogodilo samo meni. Da sam
znala da je to drugi dan u rodilištu ubrizgano djetetu, možda me pedijatrica ne bi uspjela uvjeriti da je poremećaj disanja u neke novorođenčadi normalan, jer je prvi dan dijete disalo normalno, a u Italiji, gdje sam rodila prvo dvoje djece taj vitamin se daje kapljicama na usta. Nisam imala pojma da se ovdje to ubrizgava u rodilištu, a po sastavu nije samo vitamin i poremećaj disanja je nažalost jedna od nuspojava. Hvala.

Posjedujem rješenje od suda iz 1963 god. da imam pravo prolaza kroz susjedovo dvorište.Njegova kuća je promjenila vlasnika i novi vlasnik mi to pravo osporava.Srušio je zajednicki balkončic sa kojeg se ulazilo i u moju i u njegovu kuću na kat.Ako podignem tužbu,tko bi morao platiti troskove?Čak me nije ni obavjestio da ce srušiti skale i balkon.Unaprijed hvala na odgovoru

Postovani,
Zanima me ako se jedna sestra odrice svoga dijela imovine u korist druge sestre, moze li tu uzjavu ovjeriti u Hrvatskoj bez prisustva te druge sestre. Problem je sto je sestra koja se prihvata nasljedsva, u drugoj drzavi i nije u mogucnosti doci u Hrvatsku.

U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?

Poštovani,

Lijepo molim informaciju, Firma je najavila da ce biti tehnološki višak 250 ljudi, te da svi koji žele otići uz otpremninu mogu podnijeti zahtjev i da ce ovisno o sredstvima namijenjenim za otpremnine, biti pozvani prema redoslijedu kojim su se prijavljivali zaposlenici koji žele ići. Međutim kako je od toga prijavljivanja prošlo vec par mjeseci na svaki moj upit o statusu mog predmeta dobijem odgovor da imaju ljude koji su se prije mene prijavili. Neslužbeno doznajem da se prijavilo 600 ljudi, odnosno da ne mogu svi otići uz otpremninu. Kako ne bih htjela ostati bez otpremnine, a kolektivnim ugovor imam pravo na bruto plaću za svaku godinu staža samo u slučaju kad poslodavac otkaz uje ugovor o radu. Što mogu pravno poduzeti kako bih sve bilo transparentnom, odnosno da li mogu zatražiti uvidi u redoslijed prijava za odlazak? Znam da postoji pisani trag svakog zahtjeva, a ne znam da li postoji zakon o zaštiti podataka obzirom da se radi o internom popisu zaposlenika. Unaprijed zahvaljujem.