Pravnici i odvjetnici za konkurentsko pravo u Zabok

Može li se promijeniti odvjetnik kad je već napravljena procijena nekretnine od strane sudskog vještaka i procijenitalja

Ovo je dodatak prethodnom mailu tj. Upitu na Vašu adresu.
Pregledom svojih fotografija i filmića na mom mobitelu, pala sam u pon. 1.9.2025. Oko 10 sati ujutro.
Kamera instalirana na stupu ulične rasvjete gleda na spremnik mj.kom.otp.
U nekim ranijim razgovorima sa susjedom u ulazu g.Mankas Igorom koji radi u Komunalcu ili srodna tvrtka za odvoz otpada / a kamera sve prekršaje bilježi/ tako je sigurno snimila i moj pad, a to je krucijalni dokaz.
Međutim, kako sam naivna, tražila sam tu snimku od njega, tj. Njegove supruge Mateje jer njega nije bilo neposredno, da ga zamoli da mi izreže taj dio pada!
Bojim se da će biti obrisan, jer je tu sigurno sprega Grada Siska po čijem odobrenju se grade zgrade u ul. T.Ujevića i zbog toga je sve posuto pijeskom i kamenčićima što se nikada ne čisti- i sa druge strane, Komunalac- firma u gradskom vlasništvu!
Razgovor između mene i Mateje Mankas vođen oko 18 sati pon. 8.9.2025.
Sa poštovanjem,
Mirjana Otić

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.

Poštovani,

Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).

Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.

Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.

Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:

Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Poštovani,

obraćam Vam se vezano uz problem koji imamo s našim susjedima u zajedničkoj kući na otoku Krku.

Naime, susjedi koji posjeduju apartman iznad našeg instalirali su vanjsku jedinicu klima uređaja bez ikakvog prethodnog dogovora ili suglasnosti suvlasnika, i to na način da je kondenzat s uređaja kapao direktno u naše dvorište (postojala je mogućnost da se montira klima uređaj u njihovo dvorište). Nakon što su dobili odvjetnički dopis, odlučili su ne ukloniti uređaj, već su, isključivo kako ga ne bi morali micati, postavili kanalicu duž cijele fasade kuće kako kondenzat ne bi više kapao u naše dvorište. Time su, po našem mišljenju, vizualno narušili izgled cijele zgrade, a i dalje se radi o jednostranom zahvatu bez suglasnosti svih suvlasnika. (da ne govorim o buki koju radi klima, a dolje se nalazi naša terasa ). Htjela bih napomenuti da su oni klimu montirali iz razloga što su iz svojeg spremišta napravili sobu koju ilegalno iznajmljuju turistima pod krinkom da su oni njihovi prijatelji te smatram da su i za to u prekršaju).

Molimo Vas za savjet:

Imamo li pravni temelj za traženje uklanjanja klima uređaja s pozicije na kojoj se sada nalazi?

Je li za takvu instalaciju bila potrebna suglasnost svih suvlasnika?

Možemo li tražiti uklanjanje i kanalice, s obzirom da dodatno nagrđuje izgled kuće?

Koji su daljnji pravni koraci koje možemo poduzeti ako oni i dalje odbijaju bilo kakav kompromis?

Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

Srdačan pozdrav.

Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu.
Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.

Ako je suprug umro,iza njega ostala majka s dvoje malodobne djece.Suprug nema imovine na sebi osim racuna u banci i ma dug iz banke,koji je preuzela agencija za naplatu potraživanja.Zanima me ako se prihvatim nasljeđa racuna u banci koji vjerovatno nece pokriti visinu duga dali Ce me agencija traziti i drugi stup iz mirovine jer je on nasljedan.

Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?