Usluge odvjetnika Zagreb

Poštovani,

molim za savjet i hodogram daljnjih koraka kako bi svojoj majci koja živi sa mnom u domaćinstvu postala i zakonski skrbnik (budući je dementna zadnjih godina), a na sudu u Splitu je njen sin (drugo domaćinstvo, izbacio je iz obitelčjskog doma u kojem je živjela od početka braka s pok ocem) već 2. put zatražio oduzimanje poslovne sposobnosti te je centar za socijalnu skrb kontaktirao liječnika opće medicine moje majke, ali je dugo vremena od tada prošlo?
Pouzdrav,

Zanima me koliko otac može tražiti pravo na viđenje djeteta starog 6godina tj. koliko moze traziti da boravi kod oca.S tim da radi na terenu i kod kuće je samo za vikend.A majka radi u županiji u kojoj i zivi i svaki dan je sa djetetom.Koje su mogućnosti da može imati djeteta svaki vikend i da ima kontakt telefonom kad je na terenu.

Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu.
Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.

Kuća mi se nalazi blizu kamenoloma i ima vidljive stete od miniranja,vlasnici kamenoloma kazu da nije do njih,ima li načina da se naplati steta,kuca ima uporabnu dozvolu,ali nije jos sredjeno vlasništvo.Pozdrav

Poštovani, moje pitanje je sljedece-ako poslodavac izgubi povjerenje u radnika koji je arogantan,često svadljiv sa kolegama na poslu i korisnicima usluga,ucestalih pogresaka na poslu sa RTG uredjajima,često pogrešnih unosa podataka korisnika,dobivenih pismenih pritužbi korisnika usluga na njegov rad-postoji li pravni temelj za izvanredni otkaz radniku?

Postovani,
Nakon dobivanja pisane potvrde od HZMO da ostvarujem uvjete za starosnu mirovinu bez penalizacije, odlucila sam otkazati ugovor o radu i predati zahtjev za starosnu mirovinu.
Savjetnica za mirovinsko osiguranje je izracunala da temeljem staza s povecanim trajanjem od 3.7.02 do 31.5.25 po stupnju uvecanja 12 m. /15 m. ostvarujem uvjete za snizenje dobne granice, Potvrdjeno mi je da uz moju dob od 59 godina i 3 mjeseca, sticem pravo na starosnu mirovinu od 1.6.25.
Nakon odjave poslodavca, sluzbenik iz HZMO je ispunio tiskanicu za prijavu na HZZO i ostvarila sam zdravstveno osiguranje preko HZMO. Nista nije djelovalo sporno dok me nije kontaktirala referentica koja obradjuje zahtjev i izdaje rjesenje. Receno mi je da ce rjesenje biti negativno, te da starosnu mirovinu mogu dobiti tek za 6
mjeseci. Greskom HZMO u vidu nestrucnog informiranja i postupanja, ostala sam bez ikakvih primanja. Zdravstveno osiguranje preko HZMO ce mi biti otkazano. Prava na burzi ne ostvarujem jer je radni odnos
raskinut sporazumno zbog odlaska u
mirovinu. Molim savjet moze li se temeljem odredjenog zakona potrazivati naknada steta
zbog dovodjenja u zabludu, izazivanja financijske stete i dovodjenja u jako los materijalni polozaj, bez prava na zdravstveno osiguranje i prava na naknadu na burzi rada.

U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?

Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?