Pravnici i odvjetnici za oglašivačke kampanje u Čakovec

Poštovani,

molim za savjet i hodogram daljnjih koraka kako bi svojoj majci koja živi sa mnom u domaćinstvu postala i zakonski skrbnik (budući je dementna zadnjih godina), a na sudu u Splitu je njen sin (drugo domaćinstvo, izbacio je iz obitelčjskog doma u kojem je živjela od početka braka s pok ocem) već 2. put zatražio oduzimanje poslovne sposobnosti te je centar za socijalnu skrb kontaktirao liječnika opće medicine moje majke, ali je dugo vremena od tada prošlo?
Pouzdrav,

Poštovani,
Potpisali smo ugovor sa građevinskom firmom j.d.o.o. u kojem su definirani rokovi za završetak gradnje od 12 mjeseci. S obzirom da se vlasnik firme u pola gradnje oglušuje na naše pozive kao i na isporuku materijala za daljnju gradnju, zanima me da li se može raskinuti ugovor ako je raskid ugovora definiran samo rokom završetka gradnje? Da li u tom slučaju, ako nije definiran početak gradnje, krajnji rok od 12 mjeseci završava godinu dana od datuma potpisivanja ugovora ili od datuma prijave gradnje?
Zahvaljujem na odgovoru.

Izvanbračna partnerica odlučila je prekinuti dugogodišnju vezu, imamo zajedničkog sina.
Dijete je nedavno prijavljeno i boravi na adresi kod roditelja partnerice, gdje se i sama prijavila, međutim ona ne živi sa djetetom (no viđa ga uredno) te odnedavno ima i novu vezu / partnera.
Što je sada događa po pitanju alimentacije, budući da majka ne živi sa djetetom a ima i novog partnera.

Situacija je sljedeća: bratu i meni preminula je majka i nije ostavila oporuku. Imala je alzheimer i nije bila u stanju. Cijelo to vrijeme dok je bila bolesna sam ja skrbila za nju, i financijski i u bilokojem drugom smislu, a za svo to vrijeme je moj brat u zatvoru (vec 10ak godina). Ostavinska rasprava je vec bila i ja sam dobila kucu, no moj brat se na to zalio. Ima li on bez obzira na sve pravo na polovicu kuce ili je ovdje nuzni dio manji (npr zemljiste koje je dobio)? Koliko se puta on moze žaliti na rješenje, ili presudu (buduci da cekamo rjesenje od suda)?

Poštovani,
već nekoliko godina živim u malom turističkom mjestu u kući bez kolnog pristupa.
Ljeti se ulica kojom najbliže autom mogu doći do kuće pretvara u pješačku zonu i postavlja se rampa te vozilom mogu pristupiti samo stanari koji imaju karticu koju daje općina. Stanari koji imaju prebivalište na području mogu dobit povlaštenu parkirnu kartu i rezervaciju pojedinog parkirnog mjesta. Godinama pokušavam dobiti parkirno mjesto ali općina tvrdi da nema mjesta te da su sva mjesta već rezervirana. Nije nikad postojao natječaj za parkirna mjesta i iz njihove odluke nije jasno na koji period se daje parkirno mjesto. Nakon što sam proučila njihovu odluku uočila sam da ulica u kojoj pokušavam rezervirati mjesto uopće nije navedena u odluci a u praksi ljudi su dobili ugovore i koriste ta mjesta. Osim toga prilično sam sigurna da velik broj tih ljudi ne živi zaista tu jer čim prođe turistička sezona većina mjesta je slobodna. Trenutno imam karticu za pristup ulici i parkiram vozilo na djelu ulice koji je dovoljno širok da ne ometam promet.
Pisanim putem sam upozorila općinu da ta ulica nije navedena u njihovoj odluci i da smatram da ugovori koji trenutno postoje sa stanarima u toj ulici nisu zakoniti jer nemaju osnovu te ih molim da dopune odluku na način da definiraju parkirna mjesta u toj odluci te da ponovno podijele parkirna mjesta i naprave nove ugovore. Nakon toga sam dobila telefonski poziv da rade reorganizaciju te da dođem potpisati ugovor za parkirno mjesto koje mi je zaista blizu kuće. Otišla sam u općinu i pitala ih zbog čega traže da potpišem ugovor koji nema pravnu osnovu jer ja ne želim bit u prekršaju i smatram da ugovor nije pravno valjan te zašto ne dopune odluku. Pročelnica je rekla da sam u pravu i da takvi ugovori nisu valjani a načelnik je rekao da on sada ne može dopuniti odluku i da ako to ne potpišem da će iduća odluka biti takva da uopće neću imati pravo na rezervirano parkirno mjesto te da će mi ograničiti pristup automobilom na 30 minuta. Zanima me smijem li ja potpisati takav ugovor? Kršim li neke zakone time i koje su eventualne pravne posljedice toga? Jesu li osobe koje su već potpisale te ugovore u prekršaju ako nisu znale da ti ugovori nemaju pravnu osnovu?

prije 20 godina poslodavac nas je uputio na školovanje / prekvalifikaciju za profesionalnog vatrogasca jer rješenjem o kategorizaciji objekata zaštite od požara (2a kategorija) treba imati stalno dežurstvo određenog broja profesionalnih vatrogasaca. poslove profesionalnog vatrogasca smo obavljali sve ove godine uz redovite liječničke preglede po točki 14. pravilnika o posebnim uvjetima rada i kod svakog inspekcijskog nadzora su od strane odgovorne osobe poslodavca pokazivane su naše svjedodžbe i liječničko uvjerenje. ubrzo nakon školovanja na ugovoru o radu je sa vremenom promijenjen naziv radnog mjesta i poslodavac nam svima profesionalnim vatrogascima nije plačao benificirani staž do prije tri mjeseca. sad nam je poslodavac svima profesionalnim vatrogascima platio benificirani radni staž unatrag 4 godine iako nam nekima na ugovoru o radu ne piše vatrogasac, nego recimo samo smjenski poslovođa.
Pitanje glasi:
1. Imamo li pravo tražit od poslodavca benificirani radni staž za obavljanje poslova profesionalnog vatrogasca prema Zakonu o vatrogastvu, unatrag za sve vrijeme obavljanja poslova na tom radnom mjestu pošto je nadležni državni inspektorat priznavao naše svjedodžbe i liječničke potvrde da radimo posao profesionalnog vatrogasca?

Poštovani, iz stana iznad mene u moje kupatilo svakodnevno propušta kroz strop oko dvije litre vode i isto tako slijeva se po zidovima. Poplavljen je stan i ispod i pored mene. Gospodin ne pušta vodoinstalatere jer stan iznajmljuje. Tvrtka za upravljanje zgradom ne poduzima ništa iako su na uvid dobili slike a i mailove. Isto tako rečeno nam je da je hitnoća ali da se strpimo. U mojem stanu prijeti udar struje zbog toga što do plafonjere voda ide a ušla je i u ventilator. Tko može po hitnom postupku zatvoriti vodu stanu iznad kada već ne dozvoljava radove i tko je nadležan za ne postupanje po zakonu tvrtke? Hvala

Poštovani,
Ostavitelj je bio korisnik naknade za smještaj kod centra za socijalnu skrb pa centar od nasljednika potražuje za navedenu naknadu. Ostavitelj također ima dugovanja po nekoliko ovrha. Ako se nasljednik prihvati nasljedstva on odgovara za dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Imam dva pitanja:
1. Kako se određuje kojim će redoslijedom vraćati dugove tj. tko ima prednost( ovrhe ili centar)? Ako imovine ima vrijednost cca 10.000 eura, a dugovanje ukupno je 20.000 eura kako i kome ne platiti sav dug?
2. Nasljednik je naslijedio kuću i nekoliko oranica. Da li za sve mora raditi procienu vrijednosti ili samo za kuću?

Hvala unaprijed!