Usluge odvjetnika Zagreb

Poštovani,

Braća i ja smo suvlasnici nekretnine, time da braća žive na istoj, dok ja živim sa suprugom na drugoj adresi. Moj sin sa snahom i dvoje djece žive na nekretnini sa mojom braćom bez vlasništva na istoj. Kako duže vremensko razdoblje sin ima bračnih nesuglasica, odlučio je pokrenuti postupak razvoda braka. Mi želimo da snaha napusti kuću, te je zamolili za isto, što je ona odbila. Molim Vas informaciju da li je moguće na policiji odjaviti snahu s mjesta prebivališta, te na temelju odjave tražiti da napusti kuću ( samo ona)? I da me eventualno savjetuje što možemo učiniti po tom pitanju.

Unaprijed Vam se zahvaljujem na odgovoru.

Poštovani,
već nekoliko godina živim u malom turističkom mjestu u kući bez kolnog pristupa.
Ljeti se ulica kojom najbliže autom mogu doći do kuće pretvara u pješačku zonu i postavlja se rampa te vozilom mogu pristupiti samo stanari koji imaju karticu koju daje općina. Stanari koji imaju prebivalište na području mogu dobit povlaštenu parkirnu kartu i rezervaciju pojedinog parkirnog mjesta. Godinama pokušavam dobiti parkirno mjesto ali općina tvrdi da nema mjesta te da su sva mjesta već rezervirana. Nije nikad postojao natječaj za parkirna mjesta i iz njihove odluke nije jasno na koji period se daje parkirno mjesto. Nakon što sam proučila njihovu odluku uočila sam da ulica u kojoj pokušavam rezervirati mjesto uopće nije navedena u odluci a u praksi ljudi su dobili ugovore i koriste ta mjesta. Osim toga prilično sam sigurna da velik broj tih ljudi ne živi zaista tu jer čim prođe turistička sezona većina mjesta je slobodna. Trenutno imam karticu za pristup ulici i parkiram vozilo na djelu ulice koji je dovoljno širok da ne ometam promet.
Pisanim putem sam upozorila općinu da ta ulica nije navedena u njihovoj odluci i da smatram da ugovori koji trenutno postoje sa stanarima u toj ulici nisu zakoniti jer nemaju osnovu te ih molim da dopune odluku na način da definiraju parkirna mjesta u toj odluci te da ponovno podijele parkirna mjesta i naprave nove ugovore. Nakon toga sam dobila telefonski poziv da rade reorganizaciju te da dođem potpisati ugovor za parkirno mjesto koje mi je zaista blizu kuće. Otišla sam u općinu i pitala ih zbog čega traže da potpišem ugovor koji nema pravnu osnovu jer ja ne želim bit u prekršaju i smatram da ugovor nije pravno valjan te zašto ne dopune odluku. Pročelnica je rekla da sam u pravu i da takvi ugovori nisu valjani a načelnik je rekao da on sada ne može dopuniti odluku i da ako to ne potpišem da će iduća odluka biti takva da uopće neću imati pravo na rezervirano parkirno mjesto te da će mi ograničiti pristup automobilom na 30 minuta. Zanima me smijem li ja potpisati takav ugovor? Kršim li neke zakone time i koje su eventualne pravne posljedice toga? Jesu li osobe koje su već potpisale te ugovore u prekršaju ako nisu znale da ti ugovori nemaju pravnu osnovu?

Izvanbračna partnerica odlučila je prekinuti dugogodišnju vezu, imamo zajedničkog sina.
Dijete je nedavno prijavljeno i boravi na adresi kod roditelja partnerice, gdje se i sama prijavila, međutim ona ne živi sa djetetom (no viđa ga uredno) te odnedavno ima i novu vezu / partnera.
Što je sada događa po pitanju alimentacije, budući da majka ne živi sa djetetom a ima i novog partnera.

Situacija je sljedeća: bratu i meni preminula je majka i nije ostavila oporuku. Imala je alzheimer i nije bila u stanju. Cijelo to vrijeme dok je bila bolesna sam ja skrbila za nju, i financijski i u bilokojem drugom smislu, a za svo to vrijeme je moj brat u zatvoru (vec 10ak godina). Ostavinska rasprava je vec bila i ja sam dobila kucu, no moj brat se na to zalio. Ima li on bez obzira na sve pravo na polovicu kuce ili je ovdje nuzni dio manji (npr zemljiste koje je dobio)? Koliko se puta on moze žaliti na rješenje, ili presudu (buduci da cekamo rjesenje od suda)?

Poštovani
Imam tri sina od kojih dvoje ne žele nikakav kontakt sa majkom i bratom. Htjela bi svu imovinu prepisati na najmlađeg sina a da ova dvojica nemaju nikakva prava potraživanja nužnog djela. Pitanje: Što je najsigurnije napraviti da stan prepišem sinu kako bi odmah postao vlasnik a da nije doživotno uzdržavanje ili dosmrtno? Napominjem da sam od psihijatra digla potvrdu da svjesno radim ovaj poduhvat. Dakle što je najbolje napraviti da jedan sin dobije nasljedstvo a da su drugi razbaštinjeni i da ne mogu tražiti nužno dio?
Hvala lp

prije 20 godina poslodavac nas je uputio na školovanje / prekvalifikaciju za profesionalnog vatrogasca jer rješenjem o kategorizaciji objekata zaštite od požara (2a kategorija) treba imati stalno dežurstvo određenog broja profesionalnih vatrogasaca. poslove profesionalnog vatrogasca smo obavljali sve ove godine uz redovite liječničke preglede po točki 14. pravilnika o posebnim uvjetima rada i kod svakog inspekcijskog nadzora su od strane odgovorne osobe poslodavca pokazivane su naše svjedodžbe i liječničko uvjerenje. ubrzo nakon školovanja na ugovoru o radu je sa vremenom promijenjen naziv radnog mjesta i poslodavac nam svima profesionalnim vatrogascima nije plačao benificirani staž do prije tri mjeseca. sad nam je poslodavac svima profesionalnim vatrogascima platio benificirani radni staž unatrag 4 godine iako nam nekima na ugovoru o radu ne piše vatrogasac, nego recimo samo smjenski poslovođa.
Pitanje glasi:
1. Imamo li pravo tražit od poslodavca benificirani radni staž za obavljanje poslova profesionalnog vatrogasca prema Zakonu o vatrogastvu, unatrag za sve vrijeme obavljanja poslova na tom radnom mjestu pošto je nadležni državni inspektorat priznavao naše svjedodžbe i liječničke potvrde da radimo posao profesionalnog vatrogasca?

Da li je moguce trajanje slucaja oko smjestaja i dobrobiti te brige i njege mlt djeteta s down syndromom vise od 4god i na temelju rekla kazala navoda i kleveta u jednom.pogledu CZZSa. A za to vrijeme dijete rodj.u Zgu biva smjesteno u CRZ Pustodol podruznica Varaždin s reg.posjetama u vrijeme nemogucim ispuniti riditeljima koji rade i zive u Zagrebu. Nijada saslusani bez konretnih fakta ceka se odluka 3.sutkinje o TRAJNOM LISENJU RODITELJSKIH PRAVA I DUZNOSTI.

Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu.
Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.