- Početna
- Pitanja
Pitanja za odvjetnike Pronađeno 63
- Sva pitanja
- Administrativno pravo
- Agrarno pravo
- Arbitraža i medijacija
- Carinsko pravo
- Ekološko pravo
- Elektronička trgovina
- Financijska kontrola i regulacija
- Financijsko i bankarsko pravo
- Franšizing
- Imigracijsko pravo
- Intelektualno vlasništvo
- Izrada i analiza ugovora
- Kazneno pravo
- Konkurentsko pravo
- Korporativno pravo
- Medicinsko pravo
- Medijsko pravo i internet
- Nasljedno pravo
- Nekretnine i građevinarstvo
- Obiteljsko pravo
- Obrazovno pravo
- Oglašivačko pravo
- Osigurateljno pravo
- Pomoć pri dobivanju državnih subvencija
- Porezno pravo
- Radno pravo
- Sportsko pravo
- Stečaj i restrukturiranje
- Transportno pravo
- Turističko pravo
- Ugovorno pravo
- Vojno pravo
- Zaštita prava potrošača
Postoji li ‘trostruko ponavljanje’ kaznenog djela u hrvatskom pravu i kakve posljedice ima?
Čuo sam da u nekim zemljama postoji ‘three strikes’ pravilo s vrlo strogim kaznama. Ima li toga kod nas?
Vidim da se u Kaznenom zakonu poseban naglasak stavlja na zaštitu života i tjelesnog integriteta, pa me zanima koja se sve djela ubrajaju u tu skupinu i kakve kazne su predviđene.
Je li to kazneno djelo ili prekršaj? Kako se odlučuje o kvalifikaciji i kakva je zaštita žrtava?
Jesu li ograničene samo na teška djela i tko to odobrava?
Čuo sam da je jedna od temeljnih postavki ‘nullum crimen, nulla poena sine lege’, ali nisam posve siguran kako to izgleda u hrvatskom pravnom sustavu. Može li se nekoga kazniti za radnju koja ranije nije bila opisana kao kazneno djelo?
Je li to prekršajna ili kaznena mjera?
Spadaju li hakerski napadi, računalne prijevare i krađa identiteta pod neka posebna kaznena djela?
Što znači pokušaj i je li kažnjiv isto kao dovršeno djelo, ili postoje razlike u visini kazne? Zanima me i znači li to da sama namjera, bez radnje, nije kažnjiva?
Je li Državno odvjetništvo isključeno iz procesa i za koja djela se to primjenjuje?
Treba li stranka podnijeti zahtjev ili se to automatski evidentira?