
Pitanja i odgovori na Savjetovanje za regulaciju franšiznih ugovora
Postovani situacija je sljedeca,nasljedila sam kuću od pokojnog djeda znaci vlasnik u kuci sam 20/24,međutim ujak ima od prije po pokojnoj baki 4/24,nije odredeno tocno sto njemu u kuci pripada,mislim na sobu ili nesto,mi bi njemu u sklopu kuce napravili poseban ulaz i gdje bi on bio,međutim on se ne slaze s tim i kaze da je njego pravu u svakom kutku kuće,znaci on moze kuhati u mojoj kuhinji,djeliti kupaonicu,dnevni boravak i slicno.Ja ne zelim posto imsm supruga i dvoje djece i zelimo imati svoj mir smatram posto sam ja vecinski vlasnik da imam pravo njemu odrediti gdje će on biti?Koja su moja prava kao večinskog vlasnika?hvala
Poštovani,
Braća i ja smo suvlasnici nekretnine, time da braća žive na istoj, dok ja živim sa suprugom na drugoj adresi. Moj sin sa snahom i dvoje djece žive na nekretnini sa mojom braćom bez vlasništva na istoj. Kako duže vremensko razdoblje sin ima bračnih nesuglasica, odlučio je pokrenuti postupak razvoda braka. Mi želimo da snaha napusti kuću, te je zamolili za isto, što je ona odbila. Molim Vas informaciju da li je moguće na policiji odjaviti snahu s mjesta prebivališta, te na temelju odjave tražiti da napusti kuću ( samo ona)? I da me eventualno savjetuje što možemo učiniti po tom pitanju.
Unaprijed Vam se zahvaljujem na odgovoru.
Poštovani,
obraćam Vam se vezano uz problem koji imamo s našim susjedima u zajedničkoj kući na otoku Krku.
Naime, susjedi koji posjeduju apartman iznad našeg instalirali su vanjsku jedinicu klima uređaja bez ikakvog prethodnog dogovora ili suglasnosti suvlasnika, i to na način da je kondenzat s uređaja kapao direktno u naše dvorište (postojala je mogućnost da se montira klima uređaj u njihovo dvorište). Nakon što su dobili odvjetnički dopis, odlučili su ne ukloniti uređaj, već su, isključivo kako ga ne bi morali micati, postavili kanalicu duž cijele fasade kuće kako kondenzat ne bi više kapao u naše dvorište. Time su, po našem mišljenju, vizualno narušili izgled cijele zgrade, a i dalje se radi o jednostranom zahvatu bez suglasnosti svih suvlasnika. (da ne govorim o buki koju radi klima, a dolje se nalazi naša terasa ). Htjela bih napomenuti da su oni klimu montirali iz razloga što su iz svojeg spremišta napravili sobu koju ilegalno iznajmljuju turistima pod krinkom da su oni njihovi prijatelji te smatram da su i za to u prekršaju).
Molimo Vas za savjet:
Imamo li pravni temelj za traženje uklanjanja klima uređaja s pozicije na kojoj se sada nalazi?
Je li za takvu instalaciju bila potrebna suglasnost svih suvlasnika?
Možemo li tražiti uklanjanje i kanalice, s obzirom da dodatno nagrđuje izgled kuće?
Koji su daljnji pravni koraci koje možemo poduzeti ako oni i dalje odbijaju bilo kakav kompromis?
Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.
Srdačan pozdrav.
Poštovana!
2.09.25. utorak, oko 10 h pala sam u ul. T.Ujevića, SISAK ispred polupod.spremnika za mj.kom.otpad. Njega koristimo i mi stanari iz ul. I.Andrića 2 gdje i ja stanujem! Pad je bio pokliznuće na kamenčiće koji padaju sa kamiona koji već cca 2 god. grade 2 zgrade ispred naše zgređe firma Strabag, a da pri tome ne čiste za sobom. Znači: 2.9.25. Ut. Oko 10 sati.Imam 2 svjedoka koji su me podigli sa ceste, nalaze Hitne; kamera na stupu od Komunalca sig.ima snimku koju sam zatražila od g.Mankas Igora tj. supruge Mateje – susjedi u zgradi I.Andrića 2, danas 8.9.25. Tu sam možda napravila pogrešku, trebala sam prije doći k Vama Milice / Vedranina mama/. Tako je to kad si pošten i ništa ne kalkuliraš..mislim da će snimku obrisati, jer se zgrade grade po Ugovoru sa Gradom Siskom, a Mankas I. radi u gradskoj firmi! Ništa ne prejudiciram…. da li me možete primiti? M.OTIĆ 098/196-48-44
Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.
Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.
Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.
Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.
Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.
Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?
Unaprijed hvala.
Poštovani,
Molim Vas za svjet kako postupiti dalje., Naime određena ženska osoba me prijavila na policiji za nametljivo ponašanje, nakon saslušanja na državnom odvjetništvu, državno odvjetništvo je taj predmet toj ženskoj osobi odbacilo(naravno lažni iskazi te žene). Dotična gđa se žalila na odluku državnog odvjetništva te sam ja opet pozvana na državno odvjetništvo na saslušanje. Nakon mog saslušanja tražila sam uvid u spi (nisam ni znala točan razlog zbog kojeg sam pozvana jer je od te njezine prijave prošlo više od godinu dana). Uvidom u spis ostala sam zapanjena iskazom te žene jer je iskaz potpuno lažan a uz to je mene klevetala u iskazu na policiji. Izjavila je da ja A….B… nisam normalna osoba i da imam psihičkih problema. Nakon toga sam se ja žalila državnom odvjetništvu na klevetu dotične gospođe. Zanima me prema čl 149. kaznenog zakona zašto je to meni odbijeno od strane državnog odvjetništva a imaju njezinu izjavu sa policijskog zapisnika.
hvala
lp
Poštovani,
Moja majka ima 78 godina i 100% je invalid. Živimo zajedno u istom kućanstvu, a ona u potpunosti ovisi o mojoj pomoći. Brinem se za nju 24 sata dnevno.
Zanima me imam li ja kao njezina kćer pravo na status njegovatelja?
Također, molim informaciju je li moguće cijeli postupak provesti uz pravni savjet i pomoć odvjetnika.
Unaprijed zahvaljujem!
Srdačan pozdrav,
Tamara
Upit o ostvarivanju i prijenosu godišnjeg odmora za vrijeme korištenja bolovanja, rodiljnih i roditeljskih prava 1 odgovor
1 odgovorPoštovani,
obraćam Vam se s molbom za pravni savjet u vezi s ostvarivanjem prava na godišnji odmor tijekom i nakon korištenja bolovanja i rodiljnih prava.
Naime, od početka svibnja 2025. godine nalazim se na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći. Termin poroda mi je 31. prosinca 2025. godine. Planiram koristiti obvezni rodiljni dopust, dodatni rodiljni dopust te roditeljski dopust do 31. prosinca 2026. (u teoriji kad bi bilo terminski).
Od 1. srpnja 2025. godine imam pravo na novi godišnji odmor, ali ga zbog navedenih okolnosti neću imati priliku iskoristiti ni do kraja 2025. ni tijekom prve polovice 2026. godine. Također, zbog trajanja dopusta, neću moći ispuniti ni uvjet korištenja najmanje dva tjedna novog godišnjeg odmora u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2026.
Zanima me:
1. Ima li godišnji odmor iz 2025. pravo na prijenos i do kada? Jesam li ga obvezna cijelog ove godine iskoristiti na način da se prekine bolovanje zbog komplikacija? Ili sam obvezna iskoristiti 2 tjedna, ali što onda bude s ostatkom budući da me ne bi bilo na poslu 2026.?
2. Hoću li imati pravo iskoristiti godišnji odmor i iz 2026. godine, i ako da – u kojem roku?
3. Propada li neiskorišteni godišnji odmor u ovom slučaju ili se može prenijeti u 2027.?
4. Postoji li mogućnost spajanja oba godišnjih odmora ili cijelog ili dijela za 2025. i pola od 2026. po završetku roditeljskog dopusta, dakle 2027.?
Unaprijed zahvaljujem na odgovoru i srdačno Vas pozdravljam.
S poštovanjem,
Mateja
Najnoviji članci
Odaberite grad u nastavku da biste prešli na odvjetnike na tu temu:
Katalog usluga
Ljudi također pitaju:
Najbolji pravnici u Split
Imamo popis najboljih pravnika u Split s potpunim informacijama. Cijene, recenzije, telefonski brojevi i adrese.
Recenzije odvjetnika u Split
Na našoj platformi prikupljamo stvarne recenzije o odvjetnicima. Ne brišemo negativne recenzije niti postoji mogućnost njihovog lažnog povećavanja.
Koliko košta konzultacija s odvjetnikom u Split?
Konzultacije s odvjetnicima u Split kreću se od 50 eur pa nadalje (cijene mogu varirati ovisno o složenosti pitanja i obliku odgovora).
Može li se dobiti besplatna pravna usluga u Split?
Za početak, jasno i sažeto formulirajte svoje pitanje i pokušajte ga postaviti. Ako je pitanje jednostavno i moguće brzo odgovoriti, odvjetnici često na takva pitanja odgovaraju besplatno. Međutim, pravo na određivanje cijene konzultacije ostaje na odvjetniku.
Gdje pronaći dobrog odvjetnika u Split?
To možete učiniti putem hrvatske platforme za pretraživanje odvjetnika Odvjetnici-hr.com potpuno besplatno. Važno je napomenuti da je jednostavno pretraživanje i kontaktiranje stručnjaka besplatno, ali konzultacije i usluge stručnjaka mogu biti naplatne.
Koliko košta angažiranje odvjetnika u Split?
Cijene odvjetničkih usluga ovise o opsegu posla i složenosti slučaja. U prosjeku, usluge odvjetnika počinju od 50 eur. Preporučuje se birati kandidate prema ocjenama i recenzijama klijenata. Mnogi odvjetnici također nude primjere svojih ranijih uspješnih slučajeva!
Koja je razlika između odvjetnika i pravnika?
Odvjetnik ima ovlasti zastupati klijente u kaznenim postupcima i sudskim sporovima. Polje djelovanja pravnika je, za razliku od odvjetnika, ograničenije. Pravnik se uglavnom specijalizira za građanske predmete kao što su radni sporovi, naplata dugova, priprema ugovora, stambeni i zemljišni sporovi i sl.
Kada se obratiti pravniku?
Kada se obratiti pravniku? Ljudi se odlučuju potražiti pravnu pomoć kada naiđu na složene probleme. U Split se često obraćaju pravnicima kada je postupak već u tijeku na sudu ili u nekoj instituciji, a stvari ne idu kako su očekivali. U najgorim slučajevima, to je već nakon gubitka spora. Stoga savjetujemo da se na vrijeme obratite pravniku i riješite problem “na vrijeme” prije nego što se pogorša.
Što uključuje pravno savjetovanje?
Pravno savjetovanje obuhvaća analizu situacije i preporuke odvjetnika o mogućim koracima djelovanja. Postoje dvije vrste savjetovanja – sudsko savjetovanje i pisano savjetovanje (pravno mišljenje). Vrsta pružene pomoći ovisi o specifičnostima slučaja i željama klijenta.


