Odvjetnici-hr.com
Poštovana!
2.09.25. utorak, oko 10 h pala sam u ul. T.Ujevića, SISAK ispred polupod.spremnika za mj.kom.otpad. Njega koristimo i mi stanari iz ul. I.Andrića 2 gdje i ja stanujem! Pad je bio pokliznuće na kamenčiće koji padaju sa kamiona koji već cca 2 god. grade 2 zgrade ispred naše zgređe firma Strabag, a da pri tome ne čiste za sobom. Znači: 2.9.25. Ut. Oko 10 sati.Imam 2 svjedoka koji su me podigli sa ceste, nalaze Hitne; kamera na stupu od Komunalca sig.ima snimku koju sam zatražila od g.Mankas Igora tj. supruge Mateje – susjedi u zgradi I.Andrića 2, danas 8.9.25. Tu sam možda napravila pogrešku, trebala sam prije doći k Vama Milice / Vedranina mama/. Tako je to kad si pošten i ništa ne kalkuliraš..mislim da će snimku obrisati, jer se zgrade grade po Ugovoru sa Gradom Siskom, a Mankas I. radi u gradskoj firmi! Ništa ne prejudiciram…. da li me možete primiti? M.OTIĆ 098/196-48-44
prije 20 godina poslodavac nas je uputio na školovanje / prekvalifikaciju za profesionalnog vatrogasca jer rješenjem o kategorizaciji objekata zaštite od požara (2a kategorija) treba imati stalno dežurstvo određenog broja profesionalnih vatrogasaca. poslove profesionalnog vatrogasca smo obavljali sve ove godine uz redovite liječničke preglede po točki 14. pravilnika o posebnim uvjetima rada i kod svakog inspekcijskog nadzora su od strane odgovorne osobe poslodavca pokazivane su naše svjedodžbe i liječničko uvjerenje. ubrzo nakon školovanja na ugovoru o radu je sa vremenom promijenjen naziv radnog mjesta i poslodavac nam svima profesionalnim vatrogascima nije plačao benificirani staž do prije tri mjeseca. sad nam je poslodavac svima profesionalnim vatrogascima platio benificirani radni staž unatrag 4 godine iako nam nekima na ugovoru o radu ne piše vatrogasac, nego recimo samo smjenski poslovođa.
Pitanje glasi:
1. Imamo li pravo tražit od poslodavca benificirani radni staž za obavljanje poslova profesionalnog vatrogasca prema Zakonu o vatrogastvu, unatrag za sve vrijeme obavljanja poslova na tom radnom mjestu pošto je nadležni državni inspektorat priznavao naše svjedodžbe i liječničke potvrde da radimo posao profesionalnog vatrogasca?
I want to apply for family reunification for my wife to bring her to Zagreb. She got deported from Norway on 02.03.2023 also banned from Schengen Information System. She got visas from Bulgaria(2024) and Romania(2023) (not Schengen) also travelled there and back after the deportation. We both non EU citizen. I am working in Zagreb, Croatia with blue card (valid until 22.12.2026). I want to remove the SIS ban from the system so we can apply for family reunification. I need information what to do and assistance of a lawyer with experience who can remove the ban.
Pisala sam vam vec sto se tice nasljeđa.Majka samohrana sa dvoje djece,iznenada preminuo suprug.Imovine nema samo racun u banci koji ne pokriva dug od agencije.Obiteljska mirovina pokrenuta.Zanima me tijek ostavinske i sto moram izjaviti na ostavinskoj ako se prihvatim nasljeđa dali moram izjaviti da sredstva ne pokrivaju stanje duga .Opcija je bila i da se odreknem racuna i banci i samim time i duga ali mi kazu da se ne mogu odreci i ime svoje malodobne djece i ne znam hoce li mi to utjecat na mirovinu obiteljsku.Isto tako muz ima staza i i Italiji pa me zanima ako i tamo ostvarimo pravo za mirovinu hoce li me traziti da sam zakonski nasljednik supruga za mirovinu jer ne znam kakvi su tamo zakoni.Dali se moram sama javit agenciji i to im i reci da se mogu naplatiti samo u visini nasljeđenog?Možete mi pomoći i dati pravne upute za ostavinsku.
Poštovani,
Moja majka ima 78 godina i 100% je invalid. Živimo zajedno u istom kućanstvu, a ona u potpunosti ovisi o mojoj pomoći. Brinem se za nju 24 sata dnevno.
Zanima me imam li ja kao njezina kćer pravo na status njegovatelja?
Također, molim informaciju je li moguće cijeli postupak provesti uz pravni savjet i pomoć odvjetnika.
Unaprijed zahvaljujem!
Srdačan pozdrav,
Tamara
Zanima me ima li Odgojni zavod pravo zadržavanja maloljetnika koji je odradio sve uvjete za otpust? Dijete je u zavodu godinu dana, a prije toga je bilo hospitalizirano tri mjeseca i dovedeno u zavod. Zavod ne želi dati nikakve konkretne informacije i ograđuju se od bilo kakvih upita. Branitelj koji trenutno zastupa dijete ne poduzima ništa. Radi zaštite djeteta pišem anonimno.
Poštovani, imala sam carinski nadzor u kojemu je prebrojana blagajna u kojoj je na 81 euro bio nenamjerni višak od 1.90centi. Za sve do jednu obavljenu uslugu taj dan, bio je izdan račun.
Međutim na mom radnom stolu, metar od blagajne bio je moj privatni novac koji je koristen to jutro za razmjenu novčanica te isti nisam vratila u novčanik. Carinici su mi i to naveli kao višak u blagajni koji po trenutnom zapisniku iznosi preko 90 eura i ispada kao rad na crno što apsolutno nije istina. Što mi je činiti? Od srca zahvaljujem na svakom savjetu.
Poštovani,
Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).
Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.
Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.
Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:
Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.
Imamo popis najboljih pravnika u Zagreb s potpunim informacijama. Cijene, recenzije, telefonski brojevi i adrese.
Na našoj platformi prikupljamo stvarne recenzije o odvjetnicima. Ne brišemo negativne recenzije niti postoji mogućnost njihovog lažnog povećavanja.
Konzultacije s odvjetnicima u Zagreb kreću se od 50 eur pa nadalje (cijene mogu varirati ovisno o složenosti pitanja i obliku odgovora).
Za početak, jasno i sažeto formulirajte svoje pitanje i pokušajte ga postaviti. Ako je pitanje jednostavno i moguće brzo odgovoriti, odvjetnici često na takva pitanja odgovaraju besplatno. Međutim, pravo na određivanje cijene konzultacije ostaje na odvjetniku.
To možete učiniti putem hrvatske platforme za pretraživanje odvjetnika Odvjetnici-hr.com potpuno besplatno. Važno je napomenuti da je jednostavno pretraživanje i kontaktiranje stručnjaka besplatno, ali konzultacije i usluge stručnjaka mogu biti naplatne.
Cijene odvjetničkih usluga ovise o opsegu posla i složenosti slučaja. U prosjeku, usluge odvjetnika počinju od 50 eur. Preporučuje se birati kandidate prema ocjenama i recenzijama klijenata. Mnogi odvjetnici također nude primjere svojih ranijih uspješnih slučajeva!
Odvjetnik ima ovlasti zastupati klijente u kaznenim postupcima i sudskim sporovima. Polje djelovanja pravnika je, za razliku od odvjetnika, ograničenije. Pravnik se uglavnom specijalizira za građanske predmete kao što su radni sporovi, naplata dugova, priprema ugovora, stambeni i zemljišni sporovi i sl.
Kada se obratiti pravniku? Ljudi se odlučuju potražiti pravnu pomoć kada naiđu na složene probleme. U Zagreb se često obraćaju pravnicima kada je postupak već u tijeku na sudu ili u nekoj instituciji, a stvari ne idu kako su očekivali. U najgorim slučajevima, to je već nakon gubitka spora. Stoga savjetujemo da se na vrijeme obratite pravniku i riješite problem “na vrijeme” prije nego što se pogorša.
Pravno savjetovanje obuhvaća analizu situacije i preporuke odvjetnika o mogućim koracima djelovanja. Postoje dvije vrste savjetovanja – sudsko savjetovanje i pisano savjetovanje (pravno mišljenje). Vrsta pružene pomoći ovisi o specifičnostima slučaja i željama klijenta.
5 
