Pravnici i odvjetnici za e-trgovinu i privatnost u Zagreb

Poštovani,
Potpisali smo ugovor sa građevinskom firmom j.d.o.o. u kojem su definirani rokovi za završetak gradnje od 12 mjeseci. S obzirom da se vlasnik firme u pola gradnje oglušuje na naše pozive kao i na isporuku materijala za daljnju gradnju, zanima me da li se može raskinuti ugovor ako je raskid ugovora definiran samo rokom završetka gradnje? Da li u tom slučaju, ako nije definiran početak gradnje, krajnji rok od 12 mjeseci završava godinu dana od datuma potpisivanja ugovora ili od datuma prijave gradnje?
Zahvaljujem na odgovoru.

Gdje se mogu obratiti i raspitati o pravu rada od četiri sata?

Poštovani, učiteljica razredne nastave djetetu prvog razreda osnovne škole upisuje bilješke koristeći izraze koje smatram izrazito teškima te kao postavljanje dijagnoza psihičkih oboljenja ( anksiozno ponašanje) te usmeno izrečene riječi u opisivanju djetetovog ponašanja ( perfekcionista, nervozan, isfrustriran , samouništavajuć ). Škola traži dijagnozu psihologa za dijete ali nama kao roditeljima ne žele ništa ( situacije, način ponašanja te njihov prijedlog za psihološku obradu ) dati u pisanom obliku. Podnijela sam molbu za preformuliranje bilješke gdje se koristi izraz “ anksiozno ponašanje” te smo pozvani na sastanak sa pravnikom u školi !!! Zanima me kakva su prava roditelja ? Lp

Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?

Poštovani,

obraćam Vam se s molbom za pravni savjet u vezi s ostvarivanjem prava na godišnji odmor tijekom i nakon korištenja bolovanja i rodiljnih prava.
Naime, od početka svibnja 2025. godine nalazim se na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći. Termin poroda mi je 31. prosinca 2025. godine. Planiram koristiti obvezni rodiljni dopust, dodatni rodiljni dopust te roditeljski dopust do 31. prosinca 2026. (u teoriji kad bi bilo terminski).
Od 1. srpnja 2025. godine imam pravo na novi godišnji odmor, ali ga zbog navedenih okolnosti neću imati priliku iskoristiti ni do kraja 2025. ni tijekom prve polovice 2026. godine. Također, zbog trajanja dopusta, neću moći ispuniti ni uvjet korištenja najmanje dva tjedna novog godišnjeg odmora u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2026.

Zanima me:
1. Ima li godišnji odmor iz 2025. pravo na prijenos i do kada? Jesam li ga obvezna cijelog ove godine iskoristiti na način da se prekine bolovanje zbog komplikacija? Ili sam obvezna iskoristiti 2 tjedna, ali što onda bude s ostatkom budući da me ne bi bilo na poslu 2026.?
2. Hoću li imati pravo iskoristiti godišnji odmor i iz 2026. godine, i ako da – u kojem roku?
3. Propada li neiskorišteni godišnji odmor u ovom slučaju ili se može prenijeti u 2027.?
4. Postoji li mogućnost spajanja oba godišnjih odmora ili cijelog ili dijela za 2025. i pola od 2026. po završetku roditeljskog dopusta, dakle 2027.?

Unaprijed zahvaljujem na odgovoru i srdačno Vas pozdravljam.

S poštovanjem,
Mateja

Poštovani,

Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).

Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.

Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.

Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:

Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Bivši suprug i njegovi roditelji su me u dva navrata prijavili za nasilje nad mojim sada dvoipolgodišnjim djetetom.
Prijave su lažne.
Bila sam na obavjesnom razgovoru u policiji gdje su inspektoru uzeli moj iskaz i bili mi podrška jer su vidjeli cijeli slučaj u suradnji sa socijalnom službom.
Naime, čekam razvod braka od iste osobe i stalno ga spominjem na ročištima no još nije rješeno.
Dijete po odluci iz privremene mjere živi s ocem od lipnja 2024.g., s time da mi je prije toga suprug uskraćivao viđanje djeteta.
U ozujku ove godine, 2025., CZSS je nakon obrade donio mišljenje kako bi djete trebalo živjeti sa mnom.
Ima li to veze s time da dok se god Sud ne
odluči s kim će dijete stanovati pa zato nije
riješeno ili kako?
Otac je tražio vještačenje roditeljskih kompetemcija koje nije platio po uputi Suda.
Što mogu očekivati dalje, koliko će sve to još trajati?
Ne želim da me se povezuje s njim a dijete zaslužuje da ima mene kao majku.
Hvala.

Poštovani,
Imam privremenu mjeru pravomoćnu da ostvarujem susrte s mlt. djetetm uz nadzor treće osobe. Nije navedeno mjesto susreta. Od majke je dijete nemoguće preuzeti, a iz vrtića sam s voditeljicom nadzora uspijevao preuzeti dijete. U 12mj 2024. općinski sud u ZG donosi nepravmoćno rješenje da mi se ukida navedena privremena mjera i da se donosi nepravomoćna presuda susreti djeteta s ocem u uobičajenom opsegu. Sada, nakon 8mj, drugostupanjski sud u Osijeku navodi da on nije nadležan za taj predmet već Županijski sud u Zagrebu uz obrazloženje da je ŽS u ZG već ranije sudjelovao u postupku i ukidao dijelove presude općinskog suda u ZG.
Što sada, a dijete ne viđam ? Da li mogu poslati podnesak hitne nove privremene mjere na općinski sud na isti spis ili otvaram novi postupak (privremenu mjeru) van navedenog predmeta ?
Zavod ne čini ništa a upoznat je da dijete ne viđam.

Hvala
Lijep pozdrav