Pravnici i odvjetnici za osnivanje vjerskih institucija u Zagreb

Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu.
Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.

Poštovani,
Ostavitelj je bio korisnik naknade za smještaj kod centra za socijalnu skrb pa centar od nasljednika potražuje za navedenu naknadu. Ostavitelj također ima dugovanja po nekoliko ovrha. Ako se nasljednik prihvati nasljedstva on odgovara za dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Imam dva pitanja:
1. Kako se određuje kojim će redoslijedom vraćati dugove tj. tko ima prednost( ovrhe ili centar)? Ako imovine ima vrijednost cca 10.000 eura, a dugovanje ukupno je 20.000 eura kako i kome ne platiti sav dug?
2. Nasljednik je naslijedio kuću i nekoliko oranica. Da li za sve mora raditi procienu vrijednosti ili samo za kuću?

Hvala unaprijed!

Poštovani,
mojoj kćeri je oduzet auto krađom dokumenata i krivotvorenjem potpisa na kupoprodajnom ugovoru, prijavljeno policiji, prijava odbijena jer je čovjek dao izjavu da je kći njemu donijela potpisan ugovor.
Što činiti?

Moj sin(14) je lazno optuzio mojeg novog supruga za zlostavljanje,inace on ima smetnje u ponasanju i dijagnozu poremecaja u ponasanju,sto uciniti?Sud je supruga pozvao na rociste kao okrivljenika a nije nista ucinio

Postovani ,molila bi Vas da mi odgovorite da li nakon isteka tri ugovora na određeno poslodavac mora sa radnikom sklopiti ugovor na neodređeno ukoliko je i dalje potreba za radnim mjestom, radi se o pomoćnicima za njegu ,skrb i pratnju djece u vrticima grada Zagreba .Ukoliko imamo zakonski pravo da li ravnateljica mora podnijeti zahtjev za suglasnost za neodređeno gradu Zagrebu. Lp

Poštovani,

Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).

Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.

Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.

Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:

Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Poštovani
Kupila sam kucu sa priključkom na susjednoj parceli i sada oni zele da se to makne , na kupoprodajnom ugovoru ne stoji nista u vezi priključka, taj priključak je dao izraditi otac bivšeg vlasnika kuce koju sam kupila , koji je ujedno i tata gospode koja traži da se makne priključak sa njezine parcele. Zanima me koja su moja prava u vezi toga priključka, te da li imam pravo da bivši vlasnik snosi troškove premještanja. hvala

Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?