Pravnici i odvjetnici za kreditne i investicijske propise u Kutina

Poštovani,

Lijepo molim informaciju, Firma je najavila da ce biti tehnološki višak 250 ljudi, te da svi koji žele otići uz otpremninu mogu podnijeti zahtjev i da ce ovisno o sredstvima namijenjenim za otpremnine, biti pozvani prema redoslijedu kojim su se prijavljivali zaposlenici koji žele ići. Međutim kako je od toga prijavljivanja prošlo vec par mjeseci na svaki moj upit o statusu mog predmeta dobijem odgovor da imaju ljude koji su se prije mene prijavili. Neslužbeno doznajem da se prijavilo 600 ljudi, odnosno da ne mogu svi otići uz otpremninu. Kako ne bih htjela ostati bez otpremnine, a kolektivnim ugovor imam pravo na bruto plaću za svaku godinu staža samo u slučaju kad poslodavac otkaz uje ugovor o radu. Što mogu pravno poduzeti kako bih sve bilo transparentnom, odnosno da li mogu zatražiti uvidi u redoslijed prijava za odlazak? Znam da postoji pisani trag svakog zahtjeva, a ne znam da li postoji zakon o zaštiti podataka obzirom da se radi o internom popisu zaposlenika. Unaprijed zahvaljujem.

Bivši suprug i njegovi roditelji su me u dva navrata prijavili za nasilje nad mojim sada dvoipolgodišnjim djetetom.
Prijave su lažne.
Bila sam na obavjesnom razgovoru u policiji gdje su inspektoru uzeli moj iskaz i bili mi podrška jer su vidjeli cijeli slučaj u suradnji sa socijalnom službom.
Naime, čekam razvod braka od iste osobe i stalno ga spominjem na ročištima no još nije rješeno.
Dijete po odluci iz privremene mjere živi s ocem od lipnja 2024.g., s time da mi je prije toga suprug uskraćivao viđanje djeteta.
U ozujku ove godine, 2025., CZSS je nakon obrade donio mišljenje kako bi djete trebalo živjeti sa mnom.
Ima li to veze s time da dok se god Sud ne
odluči s kim će dijete stanovati pa zato nije
riješeno ili kako?
Otac je tražio vještačenje roditeljskih kompetemcija koje nije platio po uputi Suda.
Što mogu očekivati dalje, koliko će sve to još trajati?
Ne želim da me se povezuje s njim a dijete zaslužuje da ima mene kao majku.
Hvala.

U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?

Pozdrav.Trebala bi savjet sto napraviti .Naime ostala sam samohrana nezaposlena majka dvoje djece.Nakon muza ostao je racun u banci,imovine nije imao niti ista na sebi.Obiteljsku mirovinu smo pokrenuli.Naknadno smo otkrili da postoji dug prema agenciji za naplatu,a sredstva na racunu nisu dovoljna za pokrivanje duga .Ako se ja prihvatim nasljeđa da djeca ne nasljede onda bi po zakonu trebala platiti samo u visini nasljeđenog toj agenciji?Dali mogu dalje potrazivati od mene ili moje imovine?Ako se odreknem tog racuna onda ne nasljeđujem ni dugove ali zbog maloljetne djece se ne mogu odreci u njihovo ime?Kako ide procedura dalje za to i sto mi je najbolje za napraviti,ne mogu se povlačiti po sudu jer ja to ne mogu platiti a strasno me pati ta agencija sto moze napraviti.Dali ta agencija moze djeci oduzeti mirovinu od njihovog oca?

Situacija je sljedeća: bratu i meni preminula je majka i nije ostavila oporuku. Imala je alzheimer i nije bila u stanju. Cijelo to vrijeme dok je bila bolesna sam ja skrbila za nju, i financijski i u bilokojem drugom smislu, a za svo to vrijeme je moj brat u zatvoru (vec 10ak godina). Ostavinska rasprava je vec bila i ja sam dobila kucu, no moj brat se na to zalio. Ima li on bez obzira na sve pravo na polovicu kuce ili je ovdje nuzni dio manji (npr zemljiste koje je dobio)? Koliko se puta on moze žaliti na rješenje, ili presudu (buduci da cekamo rjesenje od suda)?

Poštovani,
mojoj kćeri je oduzet auto krađom dokumenata i krivotvorenjem potpisa na kupoprodajnom ugovoru, prijavljeno policiji, prijava odbijena jer je čovjek dao izjavu da je kći njemu donijela potpisan ugovor.
Što činiti?

Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu.
Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.

Poštovani,sin mi je prvi put uhvaćen u Hrvatskoj za trgovinu sa migrantima.Nije nikad kažnjavan niti je osuđivan.Ne radi nigdje,a to je uradio zbog duga koji je imao od 9000 eura za auto.Mislio je to uraditi i da se posveti normalnom poslu.Najvjerovatnije da ga je taj pritisko da plati do 7 mjeseca