Pravnici i odvjetnici za procjenu utjecaja spajanja na tržišno natjecanje u Osijek

Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu.
Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.

Poštovani, moje pitanje je sljedece-ako poslodavac izgubi povjerenje u radnika koji je arogantan,često svadljiv sa kolegama na poslu i korisnicima usluga,ucestalih pogresaka na poslu sa RTG uredjajima,često pogrešnih unosa podataka korisnika,dobivenih pismenih pritužbi korisnika usluga na njegov rad-postoji li pravni temelj za izvanredni otkaz radniku?

Poštovani, imala sam carinski nadzor u kojemu je prebrojana blagajna u kojoj je na 81 euro bio nenamjerni višak od 1.90centi. Za sve do jednu obavljenu uslugu taj dan, bio je izdan račun.
Međutim na mom radnom stolu, metar od blagajne bio je moj privatni novac koji je koristen to jutro za razmjenu novčanica te isti nisam vratila u novčanik. Carinici su mi i to naveli kao višak u blagajni koji po trenutnom zapisniku iznosi preko 90 eura i ispada kao rad na crno što apsolutno nije istina. Što mi je činiti? Od srca zahvaljujem na svakom savjetu.

Živim u ulazu sa 6 katova od toga 13 stanova. Stanari su pokrenuli realizaciju ugradnje lifta. S obzirom da zgrada radi i energetsku obnovu taj trošak uz pričuvu mi je prevelik izdatak s obzirom da sam samac i imam minimalnu mirovinu. Pričuva nam je prije iznosila 30 eur, a sada iznosi 120. Na moju mirovinu koja realno iznosi 280 EUR država nadoknađuje razliku tako da ona iznosi 420 EUR. Kada platim samo pričuvu ja više nemam za ništa. Moje pitanje je s obzirom da stanari ne žele da me oslobode barem djela tog troška a to je ugradnja i ukop lifta koji ja i tako neću koristiti , kako na bezbolan način to urediti? Čitam da se privatno podiže tužba protiv stanara. Meni je to problem jer ne mogu platiti odvjetnika. Što mi preporučuje te. To je otplata mjesečno 120 EUR na 20 godina. .ipak malo previše za moja primanja.
Lp

Postovani,

stan je u vlasnistvu 4 osobe, svakom pripada 1/4 stana. 3 osobe su za prodaju stana normalnim putem pa da se svakoj (znaci svima jednako 4/4) osobe isplati njegova cetvrtina dok 1 osoba ne zeli i ne pristaje na nista. Zanima me koja je najbolja opcija za rjesenje, odnosno pretpostavljam u krajnjem slucaju da se mora na sud radi razvrgavanja suvlasnistva pa ce onda svi nakon javne drazbe dobiti isti dio isplate? Da li se moze nekako putem suda dogovoriti da se dio osobe koja ne pristaje na nista isplati od ostale 3 osobe ili bilo kakav drugi nacin da ne dode do javne drazbe?
Hvala

Postovani ,molila bi Vas da mi odgovorite da li nakon isteka tri ugovora na određeno poslodavac mora sa radnikom sklopiti ugovor na neodređeno ukoliko je i dalje potreba za radnim mjestom, radi se o pomoćnicima za njegu ,skrb i pratnju djece u vrticima grada Zagreba .Ukoliko imamo zakonski pravo da li ravnateljica mora podnijeti zahtjev za suglasnost za neodređeno gradu Zagrebu. Lp

Situacija je sljedeća: bratu i meni preminula je majka i nije ostavila oporuku. Imala je alzheimer i nije bila u stanju. Cijelo to vrijeme dok je bila bolesna sam ja skrbila za nju, i financijski i u bilokojem drugom smislu, a za svo to vrijeme je moj brat u zatvoru (vec 10ak godina). Ostavinska rasprava je vec bila i ja sam dobila kucu, no moj brat se na to zalio. Ima li on bez obzira na sve pravo na polovicu kuce ili je ovdje nuzni dio manji (npr zemljiste koje je dobio)? Koliko se puta on moze žaliti na rješenje, ili presudu (buduci da cekamo rjesenje od suda)?

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.