Usluge odvjetnika Zagreb

Poštovani,
Pročitala sam dobar dio vaših pitanja i odgovora i pronašla odgovore u svezi pojmova klevete i uvrede. Jučer sam postavila pitanje koje je bilo uopćeno. Danas bih postavila konkretna pitanja. Kako mi je u zadnje vrijeme osoba poslala više optužujućih pisanih poruka ja bih vas pitala jesu li neki navodi kleveta. Uvrede neću spominjati. Jesu li klevete: ti si kriva za njegovu psihičku bolest, miješaš se u odnos između mene i mog brata, \”puniš mu glavu\” protiv mene, miješaš se i gdje treba i ne treba, uvlačiš se,… Iz poruka se da isčitati da je i s drugim osobama raspravljala o meni. Tvrdi da sam ja uzrok sukoba između nje i njenog brata. Sukob je, koliko sam pohvatala, radi podjele imovine.
Radi se o svojti koju viđam svako toliko godina (nečija pričest, krizma) i nikada se ne čujemo. Najprije sam bila zaprepaštena, zatim zabrinuta i uznemirena. Noćima ne spavam. Normalna, uljudbena i argumentirana pisana komunikacija ne daje ploda. Poruke je slala i mojoj kćeri, ali ih je ubrzo izbrisala. Ja sam poruke upućene meni spremila. Što mi je činiti da se zaštitim? Hvala.
Lijep pozdrav,
Katica

Poštovani,

Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).

Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.

Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.

Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:

Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.

Poštovani, iz stana iznad mene u moje kupatilo svakodnevno propušta kroz strop oko dvije litre vode i isto tako slijeva se po zidovima. Poplavljen je stan i ispod i pored mene. Gospodin ne pušta vodoinstalatere jer stan iznajmljuje. Tvrtka za upravljanje zgradom ne poduzima ništa iako su na uvid dobili slike a i mailove. Isto tako rečeno nam je da je hitnoća ali da se strpimo. U mojem stanu prijeti udar struje zbog toga što do plafonjere voda ide a ušla je i u ventilator. Tko može po hitnom postupku zatvoriti vodu stanu iznad kada već ne dozvoljava radove i tko je nadležan za ne postupanje po zakonu tvrtke? Hvala

Poštovani,
Molim vas odgovor vezano za situaciju kada otac traži da dijete od dvije godine prenoći kod njega cijeli vikend.
Dijete živi s majkom od rođenja, a otac viđa dijete prema dogovorenom planu.
Da li otac može ostvariti putem suda da tako malo dijete putuje 300km do 600km obzirom da ne živimo u istom gradu da bi dijete prenoćilo dvije noći izvan svoga doma?
Napominjem curica ima dvije godine.
Molim vas da mi odgovorite kakva je sudska praksa u takvim slučajevima ?
Zahvaljujem

Zanima me ima li Odgojni zavod pravo zadržavanja maloljetnika koji je odradio sve uvjete za otpust? Dijete je u zavodu godinu dana, a prije toga je bilo hospitalizirano tri mjeseca i dovedeno u zavod. Zavod ne želi dati nikakve konkretne informacije i ograđuju se od bilo kakvih upita. Branitelj koji trenutno zastupa dijete ne poduzima ništa. Radi zaštite djeteta pišem anonimno.

Poštovani!
Bio sam suvlasnik zemljišta sa svojom sestrom svaki je imao udio 1/2 što smo naslijedili nakon ostavinske rasprave. Moja sestra je bez mojeg znanja prodala svoj dio trećoj strani. Ja jam nešto čitao po internetu da sam ja kao suvlasnik trebao biti obaviješten pisanim putem o tome i da imam pravo prvokupa po istim uvjetima po kojima je ona prodala trećoj strani kako piše u kupoprodajnom ugovoru.
Zanima me vaše stručno mišljenje o tome i da li ja mogu osporiti taj ugovor i da li postoji zastara tog procesa. To je bilo prije cca 3 mjeseca. Ja sam sada suvlasnik sa tom trećom stranom i nitko ništa ne smije raditi na toj parceli bez dogovora sa drugom stranom tako da smo obojica u pat poziciji. Hvala na odgovoru.

Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?