Vi birate stručnjaka
Za vas samo profesionalci u svom poslu.
Svakodnevno pomažemo ljudima u rješavanju pravnih problema.
Najbolji odvjetnici i pravnici u Hrvatskoj
Na našoj stranici objavljujemo samo provjerene recenzije.
Pravnici i odvjetnici s iskustvom rada u pravosudnim institucijama.

Za vas samo profesionalci u svom poslu.
Fotografije, usluge, cijene i samo autentične recenzije.
Održite razgovor online ili u uredu i sklopite ugovor.
Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.
Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?
U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?
Poštovani
Kupila sam kucu sa priključkom na susjednoj parceli i sada oni zele da se to makne , na kupoprodajnom ugovoru ne stoji nista u vezi priključka, taj priključak je dao izraditi otac bivšeg vlasnika kuce koju sam kupila , koji je ujedno i tata gospode koja traži da se makne priključak sa njezine parcele. Zanima me koja su moja prava u vezi toga priključka, te da li imam pravo da bivši vlasnik snosi troškove premještanja. hvala
Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu.
Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.
prije 20 godina poslodavac nas je uputio na školovanje / prekvalifikaciju za profesionalnog vatrogasca jer rješenjem o kategorizaciji objekata zaštite od požara (2a kategorija) treba imati stalno dežurstvo određenog broja profesionalnih vatrogasaca. poslove profesionalnog vatrogasca smo obavljali sve ove godine uz redovite liječničke preglede po točki 14. pravilnika o posebnim uvjetima rada i kod svakog inspekcijskog nadzora su od strane odgovorne osobe poslodavca pokazivane su naše svjedodžbe i liječničko uvjerenje. ubrzo nakon školovanja na ugovoru o radu je sa vremenom promijenjen naziv radnog mjesta i poslodavac nam svima profesionalnim vatrogascima nije plačao benificirani staž do prije tri mjeseca. sad nam je poslodavac svima profesionalnim vatrogascima platio benificirani radni staž unatrag 4 godine iako nam nekima na ugovoru o radu ne piše vatrogasac, nego recimo samo smjenski poslovođa.
Pitanje glasi:
1. Imamo li pravo tražit od poslodavca benificirani radni staž za obavljanje poslova profesionalnog vatrogasca prema Zakonu o vatrogastvu, unatrag za sve vrijeme obavljanja poslova na tom radnom mjestu pošto je nadležni državni inspektorat priznavao naše svjedodžbe i liječničke potvrde da radimo posao profesionalnog vatrogasca?
Poštovani,
obraćam Vam se vezano uz problem koji imamo s našim susjedima u zajedničkoj kući na otoku Krku.
Naime, susjedi koji posjeduju apartman iznad našeg instalirali su vanjsku jedinicu klima uređaja bez ikakvog prethodnog dogovora ili suglasnosti suvlasnika, i to na način da je kondenzat s uređaja kapao direktno u naše dvorište (postojala je mogućnost da se montira klima uređaj u njihovo dvorište). Nakon što su dobili odvjetnički dopis, odlučili su ne ukloniti uređaj, već su, isključivo kako ga ne bi morali micati, postavili kanalicu duž cijele fasade kuće kako kondenzat ne bi više kapao u naše dvorište. Time su, po našem mišljenju, vizualno narušili izgled cijele zgrade, a i dalje se radi o jednostranom zahvatu bez suglasnosti svih suvlasnika. (da ne govorim o buki koju radi klima, a dolje se nalazi naša terasa ). Htjela bih napomenuti da su oni klimu montirali iz razloga što su iz svojeg spremišta napravili sobu koju ilegalno iznajmljuju turistima pod krinkom da su oni njihovi prijatelji te smatram da su i za to u prekršaju).
Molimo Vas za savjet:
Imamo li pravni temelj za traženje uklanjanja klima uređaja s pozicije na kojoj se sada nalazi?
Je li za takvu instalaciju bila potrebna suglasnost svih suvlasnika?
Možemo li tražiti uklanjanje i kanalice, s obzirom da dodatno nagrđuje izgled kuće?
Koji su daljnji pravni koraci koje možemo poduzeti ako oni i dalje odbijaju bilo kakav kompromis?
Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.
Srdačan pozdrav.
Poštovani,
obraćam Vam se s molbom za pravni savjet u vezi s ostvarivanjem prava na godišnji odmor tijekom i nakon korištenja bolovanja i rodiljnih prava.
Naime, od početka svibnja 2025. godine nalazim se na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći. Termin poroda mi je 31. prosinca 2025. godine. Planiram koristiti obvezni rodiljni dopust, dodatni rodiljni dopust te roditeljski dopust do 31. prosinca 2026. (u teoriji kad bi bilo terminski).
Od 1. srpnja 2025. godine imam pravo na novi godišnji odmor, ali ga zbog navedenih okolnosti neću imati priliku iskoristiti ni do kraja 2025. ni tijekom prve polovice 2026. godine. Također, zbog trajanja dopusta, neću moći ispuniti ni uvjet korištenja najmanje dva tjedna novog godišnjeg odmora u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2026.
Zanima me:
1. Ima li godišnji odmor iz 2025. pravo na prijenos i do kada? Jesam li ga obvezna cijelog ove godine iskoristiti na način da se prekine bolovanje zbog komplikacija? Ili sam obvezna iskoristiti 2 tjedna, ali što onda bude s ostatkom budući da me ne bi bilo na poslu 2026.?
2. Hoću li imati pravo iskoristiti godišnji odmor i iz 2026. godine, i ako da – u kojem roku?
3. Propada li neiskorišteni godišnji odmor u ovom slučaju ili se može prenijeti u 2027.?
4. Postoji li mogućnost spajanja oba godišnjih odmora ili cijelog ili dijela za 2025. i pola od 2026. po završetku roditeljskog dopusta, dakle 2027.?
Unaprijed zahvaljujem na odgovoru i srdačno Vas pozdravljam.
S poštovanjem,
Mateja
Poštovani,
Bivši suprug i ja smo bili u braku 18 godina. Zajedno smo živjeli 21 godinu, ali u zajedničkom kućanstvu sa njegovim roditeljima. Imamo i punoljetno dijete.
Zanima me imam li pravo na podjelu bračne stečevine s obzirom da je vlasnik nekretnine u kojoj smo živjeli majka bivšeg supruga. Za vrijeme trajanja bračne zajednice kuću smo kompletno obnovili bez kredita. Ja sam imala znatno manju plaću od bivšeg supruga pa je sve on financirao dok sam se ja brinula za dijete i njegove stare roditelje. Njegovi roditelji nisu sudjelovali u obnovi kuće jer su bili umirovljenici (otac mu je netom prije razvoda braka umro, a na ostavinskoj raspravi bivši suprug se odrekao svoga dijela imovine u korist svoje majke kako ja ne bih mogla potraživati dio). Imali smo i dva auta i zemljište na moru. Istjerao me je iz kuće samo sa osobnim stvarima i autom kojem sam ja bila vlasnica. Dijete je ostalo živjeti u kući s njim jer sam se ja privremeno smjestila kod brata koji me je primio u nećakinjinu sobu gdje i sad boravim. Bivši suprug odbija bilo kakvu podjelu imovine. Od svega navedenog na što ja imam pravo? Unaprijed hvala na odgovoru!
Kada se obratiti odvjetniku? Ljudi se odlučuju za posjet odvjetniku kada se suoče sa složenim problemima. U Zagreb se često obraćaju odvjetnicima kada je postupak već u tijeku na sudu ili u instituciji, a stvari ne idu prema očekivanjima. U najgorim slučajevima to se događa nakon gubitka spora. Zbog toga savjetujemo da se pravna pomoć zatraži na vrijeme i problem riješi “na početku”, prije nego što se situacija zakomplicira.
Cijene odvjetničkih usluga ovise o opsegu posla i složenosti slučaja. U prosjeku, usluge odvjetnika počinju od 60 eur. Preporučuje se birati odvjetnike prema ocjenama i recenzijama klijenata. Mnogi odvjetnici nude primjere svojih prijašnjih uspješnih slučajeva kako bi klijentima olakšali izbor.
Konzultacije s odvjetnicima u Zagreb počinju od 60 eur pa naviše. Cijene mogu varirati ovisno o složenosti slučaja i obliku odgovora (usmena ili pisana konzultacija).
To možete učiniti putem hrvatske platforme za pretraživanje odvjetnika Odvjetnici-hr.com potpuno besplatno. Važno je napomenuti da su pretraživanje i kontaktiranje stručnjaka besplatni, ali konzultacije i usluge odvjetnika mogu biti naplatne.
Konzultacija s odvjetnikom može se obaviti online ili u uredu, uz pregled dokumentacije predmeta. Na raspolaganju je i popis odvjetničkih komora u Zagreb. Također možete pronaći informacije o cijenama odvjetničkih usluga i pročitatiti recenzije klijenata.
Kompletna baza odvjetnika u Zagreb dostupna je upravo za vas. Na popisu ćete pronaći detaljne biografije odvjetnika, zajedno s njihovim brojevima telefona i kontakt podacima.
Imamo popis najboljih odvjetnika u Zagreb s potpunim informacijama. Naći ćete cijene usluga, recenzije, brojeve telefona i adrese svakog odvjetnika kako biste mogli jednostavno stupiti u kontakt i odabrati odgovarajućeg stručnjaka za vaše potrebe.
Odvjetnici-hr.com moderna je pravna tvrtka koja pruža usluge fizičkim i pravnim osobama, kao i stranim tvrtkama. Naša misija je olakšati pristup pravnim savjetima i podršci klijentima iz različitih sektora i država.
Da, sama stranica i njezino korištenje su besplatni za posjetitelje u Zagreb. Međutim, usluge i konzultacije koje pružaju odvjetnici i pravnici putem platforme mogu biti naplatne.
Cijena konzultacija i usluga naših stručnjaka ovisi o složenosti pitanja i opsegu posla. Obično telefonska ili online konzultacija košta između 50 i 100 eur. Konačna cijena ugovora određuje se individualno u dogovoru s odvjetnikom.