Usluge odvjetnika Zagreb

Poštovani,

obraćam Vam se s molbom za pravni savjet u vezi s ostvarivanjem prava na godišnji odmor tijekom i nakon korištenja bolovanja i rodiljnih prava.
Naime, od početka svibnja 2025. godine nalazim se na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći. Termin poroda mi je 31. prosinca 2025. godine. Planiram koristiti obvezni rodiljni dopust, dodatni rodiljni dopust te roditeljski dopust do 31. prosinca 2026. (u teoriji kad bi bilo terminski).
Od 1. srpnja 2025. godine imam pravo na novi godišnji odmor, ali ga zbog navedenih okolnosti neću imati priliku iskoristiti ni do kraja 2025. ni tijekom prve polovice 2026. godine. Također, zbog trajanja dopusta, neću moći ispuniti ni uvjet korištenja najmanje dva tjedna novog godišnjeg odmora u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2026.

Zanima me:
1. Ima li godišnji odmor iz 2025. pravo na prijenos i do kada? Jesam li ga obvezna cijelog ove godine iskoristiti na način da se prekine bolovanje zbog komplikacija? Ili sam obvezna iskoristiti 2 tjedna, ali što onda bude s ostatkom budući da me ne bi bilo na poslu 2026.?
2. Hoću li imati pravo iskoristiti godišnji odmor i iz 2026. godine, i ako da – u kojem roku?
3. Propada li neiskorišteni godišnji odmor u ovom slučaju ili se može prenijeti u 2027.?
4. Postoji li mogućnost spajanja oba godišnjih odmora ili cijelog ili dijela za 2025. i pola od 2026. po završetku roditeljskog dopusta, dakle 2027.?

Unaprijed zahvaljujem na odgovoru i srdačno Vas pozdravljam.

S poštovanjem,
Mateja

Može li se promijeniti odvjetnik kad je već napravljena procijena nekretnine od strane sudskog vještaka i procijenitalja

Živim u ulazu sa 6 katova od toga 13 stanova. Stanari su pokrenuli realizaciju ugradnje lifta. S obzirom da zgrada radi i energetsku obnovu taj trošak uz pričuvu mi je prevelik izdatak s obzirom da sam samac i imam minimalnu mirovinu. Pričuva nam je prije iznosila 30 eur, a sada iznosi 120. Na moju mirovinu koja realno iznosi 280 EUR država nadoknađuje razliku tako da ona iznosi 420 EUR. Kada platim samo pričuvu ja više nemam za ništa. Moje pitanje je s obzirom da stanari ne žele da me oslobode barem djela tog troška a to je ugradnja i ukop lifta koji ja i tako neću koristiti , kako na bezbolan način to urediti? Čitam da se privatno podiže tužba protiv stanara. Meni je to problem jer ne mogu platiti odvjetnika. Što mi preporučuje te. To je otplata mjesečno 120 EUR na 20 godina. .ipak malo previše za moja primanja.
Lp

Poštovani, dijete mi je očigledno odreagiralo na sva cjepiva. U rodilištu, tzv. Vitamin K je ubrizgan bebi bez moje prisutnosti i obavijesti, dok je bilo odvedeno na kupanje i kad je dijete vraćeno s kupanja razvilo je poremećeno disanje, to sam prijavila sestri koja je pozvala pedijatricu, koja je tada više puta pregledala dijete i uvjeravala me i uvjerila da je to normalno u neke novorođenčadi. Na otpusnom pismu nisu to
napisali niti sam se ja biila žalila jer me pedijatrica uvjerila da je to kod neke djece normalno. Iako mi je bilo čudno, nažalost, prihvatila sam to bez pobune. Druga cjepiva su prošla uz otekline na nogama koje su
trajale 7-10 dana i nakon kojih su se zadržale
kvrge na mjestima uboda veličine oraha i
lješnjaka što je trajalo po par mjeseci.
Pedijatrica se čudila tome, rekla da mažemo i
masiramo kremom za ozljede i ponovno nije
upisano u cjepnu knjižicu. Na žalost, nisam
znala da mogu sama prijaviti nus pojave.
Nedugo sam na Halmedovim stranicama
iskopala da se radilo o nuspojavama. Na
žalost sad sam u situaciji da je izgleda jedini
dokaz moja riječ. I tek sad shvaćam koliko sam bila glupa. Također, uvijek sam pitala za
nuspojave i nikad mi ni od strane pedijatara
ni od strane školskog liječnika nisu rečene sve
nuspojave, rečeno je samo da je moguće
crvenilo, oteklina, povišena temperatura. U
rodilištu sam tek na otpusnom pismo
pročitala da je dano cjepivo K Vitamin, a kad
sam se žalila na poremrćeno disanje
pedijatrica mi nije spomenula da je to
moguća nuspojava te injekcije . Kako mi je
najpametnije sada zaštiti moje dijete koje ima 5 godina, cijepljeno do sada, ali s ovim spoznajama imam strah nastaviti s cijepljenjem i osjećam se prevarenom od liječnika koji mi nisu dali ni pune niti točne informacije i još mi to nije upisano u cjepnu
knjižicu, iako su reakcije bile odmah i očite.
Ima li išta što mogu učiniti da zatražim izuzeće od daljnjeg cjepljenja i da li se je moguće sada naknadno žaliti na to što me nisu informirali o nuspojavama cjepiva i što me nisu zvali da budem prisutna prilikom davanja K vitamina u bolnici, jer takva je praksa, nije se dogodilo samo meni. Da sam
znala da je to drugi dan u rodilištu ubrizgano djetetu, možda me pedijatrica ne bi uspjela uvjeriti da je poremećaj disanja u neke novorođenčadi normalan, jer je prvi dan dijete disalo normalno, a u Italiji, gdje sam rodila prvo dvoje djece taj vitamin se daje kapljicama na usta. Nisam imala pojma da se ovdje to ubrizgava u rodilištu, a po sastavu nije samo vitamin i poremećaj disanja je nažalost jedna od nuspojava. Hvala.

Situacija je sljedeća: bratu i meni preminula je majka i nije ostavila oporuku. Imala je alzheimer i nije bila u stanju. Cijelo to vrijeme dok je bila bolesna sam ja skrbila za nju, i financijski i u bilokojem drugom smislu, a za svo to vrijeme je moj brat u zatvoru (vec 10ak godina). Ostavinska rasprava je vec bila i ja sam dobila kucu, no moj brat se na to zalio. Ima li on bez obzira na sve pravo na polovicu kuce ili je ovdje nuzni dio manji (npr zemljiste koje je dobio)? Koliko se puta on moze žaliti na rješenje, ili presudu (buduci da cekamo rjesenje od suda)?

Poštovani,

Molim Vas za svjet kako postupiti dalje., Naime određena ženska osoba me prijavila na policiji za nametljivo ponašanje, nakon saslušanja na državnom odvjetništvu, državno odvjetništvo je taj predmet toj ženskoj osobi odbacilo(naravno lažni iskazi te žene). Dotična gđa se žalila na odluku državnog odvjetništva te sam ja opet pozvana na državno odvjetništvo na saslušanje. Nakon mog saslušanja tražila sam uvid u spi (nisam ni znala točan razlog zbog kojeg sam pozvana jer je od te njezine prijave prošlo više od godinu dana). Uvidom u spis ostala sam zapanjena iskazom te žene jer je iskaz potpuno lažan a uz to je mene klevetala u iskazu na policiji. Izjavila je da ja A….B… nisam normalna osoba i da imam psihičkih problema. Nakon toga sam se ja žalila državnom odvjetništvu na klevetu dotične gospođe. Zanima me prema čl 149. kaznenog zakona zašto je to meni odbijeno od strane državnog odvjetništva a imaju njezinu izjavu sa policijskog zapisnika.
hvala
lp

Poštovani,

Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).

Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.

Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.

Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:

Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?