Usluge odvjetnika Zagreb

Poštovani , upućujem Vam pitanje :Dali susjed koji je od zajedničke međe udaljen 3 metra bez otvora (legalno i ok )smije postaviti kamere na bočnu stranu kuće prema toj istoj međi .Naime imam sttrah da te kamere hvataju i moj dio dvorišta gdje boravi moja obitelj i mld. dijete .
Drugo pitanje glasi dali taj isti susjed može objavljivati oglašavati fotografije gdje se pored njegove kuće vidi i moja u potpunosti sa dvorištem .Ako je moguće poslala bih vam i slike situacije .Treba mi pravni odgovor za daljnje postupanje prema azop zahtijevu .Hvala

Niz je potpisao ugovor za firmu 09.05 ,otisao s avionom koji je firma platila u Njemačku 13.05,taj dan kad je sletio i dosao u stan od firme, nije mu poslije leta bilo dobro i srusio se i umro u stanu.Nije imao lijecnicki prije jer firma ga nije poslala na lijecnicki.Ugovor ima ali nije nigdje navedena niti polica osiguranja.E sad zanima me sto dalje raditi mogu li tuziti firmu sto mu nije prije samog odlaska na teren nije obavila lijecnicki vec mu je odmah tražila let da sto prije ide.Iako je taj dan dodao i odmah umro poslije tog leta😥Imam li osnovu na koju ih mogu tuziti .Iako je poslodavac platio prijevoz muza iz Njemačke za Hrvatsku za pogreb .Dali je sam propust tog lijecnickig mogao biti presudan

Poštovani, učiteljica razredne nastave djetetu prvog razreda osnovne škole upisuje bilješke koristeći izraze koje smatram izrazito teškima te kao postavljanje dijagnoza psihičkih oboljenja ( anksiozno ponašanje) te usmeno izrečene riječi u opisivanju djetetovog ponašanja ( perfekcionista, nervozan, isfrustriran , samouništavajuć ). Škola traži dijagnozu psihologa za dijete ali nama kao roditeljima ne žele ništa ( situacije, način ponašanja te njihov prijedlog za psihološku obradu ) dati u pisanom obliku. Podnijela sam molbu za preformuliranje bilješke gdje se koristi izraz “ anksiozno ponašanje” te smo pozvani na sastanak sa pravnikom u školi !!! Zanima me kakva su prava roditelja ? Lp

Poštovani,

obraćam Vam se s molbom za pravni savjet u vezi s ostvarivanjem prava na godišnji odmor tijekom i nakon korištenja bolovanja i rodiljnih prava.
Naime, od početka svibnja 2025. godine nalazim se na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći. Termin poroda mi je 31. prosinca 2025. godine. Planiram koristiti obvezni rodiljni dopust, dodatni rodiljni dopust te roditeljski dopust do 31. prosinca 2026. (u teoriji kad bi bilo terminski).
Od 1. srpnja 2025. godine imam pravo na novi godišnji odmor, ali ga zbog navedenih okolnosti neću imati priliku iskoristiti ni do kraja 2025. ni tijekom prve polovice 2026. godine. Također, zbog trajanja dopusta, neću moći ispuniti ni uvjet korištenja najmanje dva tjedna novog godišnjeg odmora u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2026.

Zanima me:
1. Ima li godišnji odmor iz 2025. pravo na prijenos i do kada? Jesam li ga obvezna cijelog ove godine iskoristiti na način da se prekine bolovanje zbog komplikacija? Ili sam obvezna iskoristiti 2 tjedna, ali što onda bude s ostatkom budući da me ne bi bilo na poslu 2026.?
2. Hoću li imati pravo iskoristiti godišnji odmor i iz 2026. godine, i ako da – u kojem roku?
3. Propada li neiskorišteni godišnji odmor u ovom slučaju ili se može prenijeti u 2027.?
4. Postoji li mogućnost spajanja oba godišnjih odmora ili cijelog ili dijela za 2025. i pola od 2026. po završetku roditeljskog dopusta, dakle 2027.?

Unaprijed zahvaljujem na odgovoru i srdačno Vas pozdravljam.

S poštovanjem,
Mateja

Poštovani,

Moja majka ima 78 godina i 100% je invalid. Živimo zajedno u istom kućanstvu, a ona u potpunosti ovisi o mojoj pomoći. Brinem se za nju 24 sata dnevno.
Zanima me imam li ja kao njezina kćer pravo na status njegovatelja?

Također, molim informaciju je li moguće cijeli postupak provesti uz pravni savjet i pomoć odvjetnika.

Unaprijed zahvaljujem!

Srdačan pozdrav,
Tamara

Poštovani

sva nekretnina, kuća, zemlja je prepisana na ujaka koji zivi u Australiji, odrekao se hrvatskog državljanstva
odlučio je sve prepisati meni, nećakinji
kako to najlakše riješiti?
kakva je situacija sa porezom u tom slučaju?

Poštovani,

trenutno još nije potvrđena optužnica zbog kaznenog djela iznude na štetu mog brata za koje se terete trojica okrivljenika. Jedan od trojice okrivljenika naveo je mog brata da sklopi Ugovor o prijenosu svih poslovnih udjela jednog d.o.o.-a pa je moj brat trenutno jedini član i direktor tog d.o.o.-a. Taj okrivljenik imao je kontrolu nad svim bankovnim računima tog d.o.o.-a i uzeo je bratu kartice, a moj brat nema nikakvih saznanja o imovini tog d.o.o.-a niti je sklapao kakve poslove u ime i za račun tog d.o.o.-a. Tijekom istrage okrivljeniku su oduzeti dokumenti vezani za d.o.o. Prošli tjedan bratu je došlo rješenje Trgovačkog suda da se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka nad d.o.o-om čiji je moj brat direktor i naloženo mu je da dostavi izvješće o financijsko-gospodarskom stanju i plati predujam od 130 eur. S obzirom na to da brat nema saznanja o imovini tog d.o.o.-a, je li dovoljno da plati predujam i dostavi Trgovačkom sudu rješenje o provođenju istrage Kaznenog suda u kojem je opisano kod koga su bili dokumenti i tko je vodio poslove? Ili treba nekako drugačije postupiti?

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.