Pravnici i odvjetnici za rješavanje korporativnih sporova u Zagreb

Poštovani , upućujem Vam pitanje :Dali susjed koji je od zajedničke međe udaljen 3 metra bez otvora (legalno i ok )smije postaviti kamere na bočnu stranu kuće prema toj istoj međi .Naime imam sttrah da te kamere hvataju i moj dio dvorišta gdje boravi moja obitelj i mld. dijete .
Drugo pitanje glasi dali taj isti susjed može objavljivati oglašavati fotografije gdje se pored njegove kuće vidi i moja u potpunosti sa dvorištem .Ako je moguće poslala bih vam i slike situacije .Treba mi pravni odgovor za daljnje postupanje prema azop zahtijevu .Hvala

Postovani,
Zanima me ako se jedna sestra odrice svoga dijela imovine u korist druge sestre, moze li tu uzjavu ovjeriti u Hrvatskoj bez prisustva te druge sestre. Problem je sto je sestra koja se prihvata nasljedsva, u drugoj drzavi i nije u mogucnosti doci u Hrvatsku.

Poštovani,

Molim Vas za svjet kako postupiti dalje., Naime određena ženska osoba me prijavila na policiji za nametljivo ponašanje, nakon saslušanja na državnom odvjetništvu, državno odvjetništvo je taj predmet toj ženskoj osobi odbacilo(naravno lažni iskazi te žene). Dotična gđa se žalila na odluku državnog odvjetništva te sam ja opet pozvana na državno odvjetništvo na saslušanje. Nakon mog saslušanja tražila sam uvid u spi (nisam ni znala točan razlog zbog kojeg sam pozvana jer je od te njezine prijave prošlo više od godinu dana). Uvidom u spis ostala sam zapanjena iskazom te žene jer je iskaz potpuno lažan a uz to je mene klevetala u iskazu na policiji. Izjavila je da ja A….B… nisam normalna osoba i da imam psihičkih problema. Nakon toga sam se ja žalila državnom odvjetništvu na klevetu dotične gospođe. Zanima me prema čl 149. kaznenog zakona zašto je to meni odbijeno od strane državnog odvjetništva a imaju njezinu izjavu sa policijskog zapisnika.
hvala
lp

Gdje se mogu obratiti i raspitati o pravu rada od četiri sata?

Poštovani,

molim za savjet i hodogram daljnjih koraka kako bi svojoj majci koja živi sa mnom u domaćinstvu postala i zakonski skrbnik (budući je dementna zadnjih godina), a na sudu u Splitu je njen sin (drugo domaćinstvo, izbacio je iz obitelčjskog doma u kojem je živjela od početka braka s pok ocem) već 2. put zatražio oduzimanje poslovne sposobnosti te je centar za socijalnu skrb kontaktirao liječnika opće medicine moje majke, ali je dugo vremena od tada prošlo?
Pouzdrav,

Poštovani,
Imam privremenu mjeru pravomoćnu da ostvarujem susrte s mlt. djetetm uz nadzor treće osobe. Nije navedeno mjesto susreta. Od majke je dijete nemoguće preuzeti, a iz vrtića sam s voditeljicom nadzora uspijevao preuzeti dijete. U 12mj 2024. općinski sud u ZG donosi nepravmoćno rješenje da mi se ukida navedena privremena mjera i da se donosi nepravomoćna presuda susreti djeteta s ocem u uobičajenom opsegu. Sada, nakon 8mj, drugostupanjski sud u Osijeku navodi da on nije nadležan za taj predmet već Županijski sud u Zagrebu uz obrazloženje da je ŽS u ZG već ranije sudjelovao u postupku i ukidao dijelove presude općinskog suda u ZG.
Što sada, a dijete ne viđam ? Da li mogu poslati podnesak hitne nove privremene mjere na općinski sud na isti spis ili otvaram novi postupak (privremenu mjeru) van navedenog predmeta ?
Zavod ne čini ništa a upoznat je da dijete ne viđam.

Hvala
Lijep pozdrav

U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.