Pravnici i odvjetnici za ekološke dozvole u Vinkovci

Postovani,

stan je u vlasnistvu 4 osobe, svakom pripada 1/4 stana. 3 osobe su za prodaju stana normalnim putem pa da se svakoj (znaci svima jednako 4/4) osobe isplati njegova cetvrtina dok 1 osoba ne zeli i ne pristaje na nista. Zanima me koja je najbolja opcija za rjesenje, odnosno pretpostavljam u krajnjem slucaju da se mora na sud radi razvrgavanja suvlasnistva pa ce onda svi nakon javne drazbe dobiti isti dio isplate? Da li se moze nekako putem suda dogovoriti da se dio osobe koja ne pristaje na nista isplati od ostale 3 osobe ili bilo kakav drugi nacin da ne dode do javne drazbe?
Hvala

Poštovani,

obraćam Vam se vezano uz problem koji imamo s našim susjedima u zajedničkoj kući na otoku Krku.

Naime, susjedi koji posjeduju apartman iznad našeg instalirali su vanjsku jedinicu klima uređaja bez ikakvog prethodnog dogovora ili suglasnosti suvlasnika, i to na način da je kondenzat s uređaja kapao direktno u naše dvorište (postojala je mogućnost da se montira klima uređaj u njihovo dvorište). Nakon što su dobili odvjetnički dopis, odlučili su ne ukloniti uređaj, već su, isključivo kako ga ne bi morali micati, postavili kanalicu duž cijele fasade kuće kako kondenzat ne bi više kapao u naše dvorište. Time su, po našem mišljenju, vizualno narušili izgled cijele zgrade, a i dalje se radi o jednostranom zahvatu bez suglasnosti svih suvlasnika. (da ne govorim o buki koju radi klima, a dolje se nalazi naša terasa ). Htjela bih napomenuti da su oni klimu montirali iz razloga što su iz svojeg spremišta napravili sobu koju ilegalno iznajmljuju turistima pod krinkom da su oni njihovi prijatelji te smatram da su i za to u prekršaju).

Molimo Vas za savjet:

Imamo li pravni temelj za traženje uklanjanja klima uređaja s pozicije na kojoj se sada nalazi?

Je li za takvu instalaciju bila potrebna suglasnost svih suvlasnika?

Možemo li tražiti uklanjanje i kanalice, s obzirom da dodatno nagrđuje izgled kuće?

Koji su daljnji pravni koraci koje možemo poduzeti ako oni i dalje odbijaju bilo kakav kompromis?

Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

Srdačan pozdrav.

Poštovani, prije dvije godine vratili smo se iz inozemstva (Njemačka) u Hrvatsku. Naša kći, koja je tad imala 14,5 godina, krenula je u prvi razred srednje škole. Prilikom posjeta rodbini u Njemačkoj javila se centru za socijalnu skrb i prijavila navodno nasilje u obitelji. Centar ju je zadržao a sud u Njemačkoj u prvostupanjskom postupku donio privremenu mjeru kojom su nam oduzeli skrbništvo nad djetetom. Privremena mjera je važeća dok sud u Hrvatskoj ne donese konačnu odluku. Na sudu u Hrvatskoj smo podnijeli prijedlog kojim bi se izuzelo stanovanje djeteta i provelo vještačenje, kako djeteta tako i nas roditelja. Centar za socijalnu skrb je podnio isto takav prijedlog i predmet je objedinjen. Na sudu je obavljeno saslušanje nas roditelja kao i saslušanje naše kćeri putem videolinka. Na tom saslušanju naša kći je rekla da se nipošto ne želi vratiti u Hrvatsku. Izričito napominjemo da bilo kakvog nasilja u obitelji nije bilo. Naša kći se već prije obraćala centru za socijalnu skrb namjeravajući provesti svoj plan ostanka u Njemačkoj, ali je vraćena doma jer za to nije bilo nikakve osnove. Stoga je ovaj put prijavila navodno nasilje kako bi je ovaj put ipak zadržali. Inače sve to provodi po uputama muške osobe s kojom je u kontaktu. Socijalna služba iz Njemačke vrši intenzivan pritisak na sud tvrdeći da bi se njenim povratkom u Hrvatsku ugrozilo njeno zdravstveno stanje. Posebna skrbnica koju joj je dodijeljena odlukom suda je također podlegla tom pritisku.
Mi roditelji želimo da se u suradnji sa centrom za socijalnu skrb provede vještačenje a dijete privremeno smjesti u odgovarajuću ustanovu socijalne skrbi.
Naša kći nema prijavljeno boravište u Njemačkoj, već mjesecima ne ide u školu. Prekinut je tretman kod ortodonta.
Molim Vas za savjet što i kako učiniti.
Lp

Poštovani,

Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).

Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.

Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.

Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:

Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Postovani situacija je sljedeca,nasljedila sam kuću od pokojnog djeda znaci vlasnik u kuci sam 20/24,međutim ujak ima od prije po pokojnoj baki 4/24,nije odredeno tocno sto njemu u kuci pripada,mislim na sobu ili nesto,mi bi njemu u sklopu kuce napravili poseban ulaz i gdje bi on bio,međutim on se ne slaze s tim i kaze da je njego pravu u svakom kutku kuće,znaci on moze kuhati u mojoj kuhinji,djeliti kupaonicu,dnevni boravak i slicno.Ja ne zelim posto imsm supruga i dvoje djece i zelimo imati svoj mir smatram posto sam ja vecinski vlasnik da imam pravo njemu odrediti gdje će on biti?Koja su moja prava kao večinskog vlasnika?hvala

Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?

Poštovani,

majka sam dvojice sinova. Stariji uredno cijepljen po kalendaru cijepljenja. Mlađi primio samo cjepiva u rodilištu i cjepiva sa 2 i 4 mjeseca života. Nakon toga smo svaki mjesec nekoliko puta kod pedijatra (bronhitisi, laringitisi, bronhiolitis, upale… Antibiotici, pumpice, kortikosteroidi…).
Nakon zadnjeg cjepiva starijeg sina, imao je određene nuspojave koje liječnici ne žele povezati sa cjepivom, a uvjerena sam da jesu. Isto tako, istraživanjem, počela sam sumnjati da je i mlađi sin imao zdravstvene probleme uzrokovane cjepivom. Odlučili smo dalje odbiti ili \’odgoditi\’. Što u tom slučaju? Što ako nam stigne kazna zbog \’zanemarivanja\’ djeteta? Koje su naše mogućnosti?

Hvala!

Ako je suprug umro,iza njega ostala majka s dvoje malodobne djece.Suprug nema imovine na sebi osim racuna u banci i ma dug iz banke,koji je preuzela agencija za naplatu potraživanja.Zanima me ako se prihvatim nasljeđa racuna u banci koji vjerovatno nece pokriti visinu duga dali Ce me agencija traziti i drugi stup iz mirovine jer je on nasljedan.