Pravnici i odvjetnici za zaštitu franšiznog brenda u Zaprešić

Da li je moguce trajanje slucaja oko smjestaja i dobrobiti te brige i njege mlt djeteta s down syndromom vise od 4god i na temelju rekla kazala navoda i kleveta u jednom.pogledu CZZSa. A za to vrijeme dijete rodj.u Zgu biva smjesteno u CRZ Pustodol podruznica Varaždin s reg.posjetama u vrijeme nemogucim ispuniti riditeljima koji rade i zive u Zagrebu. Nijada saslusani bez konretnih fakta ceka se odluka 3.sutkinje o TRAJNOM LISENJU RODITELJSKIH PRAVA I DUZNOSTI.

Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu.
Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.

Poštovani, u potresu je oštećena naša zgrada. Za konstrukcijsku obnovu smo dobili sredstva države, no jedan vlasnik stana ne dozvoljava obnovu u svom stanu. Postoji li zakon po kojem mora pristati?

Postovani,

stan je u vlasnistvu 4 osobe, svakom pripada 1/4 stana. 3 osobe su za prodaju stana normalnim putem pa da se svakoj (znaci svima jednako 4/4) osobe isplati njegova cetvrtina dok 1 osoba ne zeli i ne pristaje na nista. Zanima me koja je najbolja opcija za rjesenje, odnosno pretpostavljam u krajnjem slucaju da se mora na sud radi razvrgavanja suvlasnistva pa ce onda svi nakon javne drazbe dobiti isti dio isplate? Da li se moze nekako putem suda dogovoriti da se dio osobe koja ne pristaje na nista isplati od ostale 3 osobe ili bilo kakav drugi nacin da ne dode do javne drazbe?
Hvala

Situacija je sljedeća: bratu i meni preminula je majka i nije ostavila oporuku. Imala je alzheimer i nije bila u stanju. Cijelo to vrijeme dok je bila bolesna sam ja skrbila za nju, i financijski i u bilokojem drugom smislu, a za svo to vrijeme je moj brat u zatvoru (vec 10ak godina). Ostavinska rasprava je vec bila i ja sam dobila kucu, no moj brat se na to zalio. Ima li on bez obzira na sve pravo na polovicu kuce ili je ovdje nuzni dio manji (npr zemljiste koje je dobio)? Koliko se puta on moze žaliti na rješenje, ili presudu (buduci da cekamo rjesenje od suda)?

Poštovani,

majka sam dvojice sinova. Stariji uredno cijepljen po kalendaru cijepljenja. Mlađi primio samo cjepiva u rodilištu i cjepiva sa 2 i 4 mjeseca života. Nakon toga smo svaki mjesec nekoliko puta kod pedijatra (bronhitisi, laringitisi, bronhiolitis, upale… Antibiotici, pumpice, kortikosteroidi…).
Nakon zadnjeg cjepiva starijeg sina, imao je određene nuspojave koje liječnici ne žele povezati sa cjepivom, a uvjerena sam da jesu. Isto tako, istraživanjem, počela sam sumnjati da je i mlađi sin imao zdravstvene probleme uzrokovane cjepivom. Odlučili smo dalje odbiti ili \’odgoditi\’. Što u tom slučaju? Što ako nam stigne kazna zbog \’zanemarivanja\’ djeteta? Koje su naše mogućnosti?

Hvala!

Poštovani,

Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).

Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.

Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.

Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:

Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

I want to apply for family reunification for my wife to bring her to Zagreb. She got deported from Norway on 02.03.2023 also banned from Schengen Information System. She got visas from Bulgaria(2024) and Romania(2023) (not Schengen) also travelled there and back after the deportation. We both non EU citizen. I am working in Zagreb, Croatia with blue card (valid until 22.12.2026). I want to remove the SIS ban from the system so we can apply for family reunification. I need information what to do and assistance of a lawyer with experience who can remove the ban.