Vi birate stručnjaka
Za vas samo profesionalci u svom poslu.
Svakodnevno pomažemo ljudima u rješavanju pravnih problema.
Najbolji odvjetnici i pravnici u Hrvatskoj
Na našoj stranici objavljujemo samo provjerene recenzije.
Pravnici i odvjetnici s iskustvom rada u pravosudnim institucijama.

Za vas samo profesionalci u svom poslu.
Fotografije, usluge, cijene i samo autentične recenzije.
Održite razgovor online ili u uredu i sklopite ugovor.
Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.
Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.
Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.
Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.
Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.
Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?
Unaprijed hvala.
Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.
Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?
Poštovani,
Pročitala sam dobar dio vaših pitanja i odgovora i pronašla odgovore u svezi pojmova klevete i uvrede. Jučer sam postavila pitanje koje je bilo uopćeno. Danas bih postavila konkretna pitanja. Kako mi je u zadnje vrijeme osoba poslala više optužujućih pisanih poruka ja bih vas pitala jesu li neki navodi kleveta. Uvrede neću spominjati. Jesu li klevete: ti si kriva za njegovu psihičku bolest, miješaš se u odnos između mene i mog brata, \”puniš mu glavu\” protiv mene, miješaš se i gdje treba i ne treba, uvlačiš se,… Iz poruka se da isčitati da je i s drugim osobama raspravljala o meni. Tvrdi da sam ja uzrok sukoba između nje i njenog brata. Sukob je, koliko sam pohvatala, radi podjele imovine.
Radi se o svojti koju viđam svako toliko godina (nečija pričest, krizma) i nikada se ne čujemo. Najprije sam bila zaprepaštena, zatim zabrinuta i uznemirena. Noćima ne spavam. Normalna, uljudbena i argumentirana pisana komunikacija ne daje ploda. Poruke je slala i mojoj kćeri, ali ih je ubrzo izbrisala. Ja sam poruke upućene meni spremila. Što mi je činiti da se zaštitim? Hvala.
Lijep pozdrav,
Katica
U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?
Postovani molila bih vas odgovor na pitanje u vezi vidjanja djeteta ,naime razvedena sam 9g ,bivsi suprug zivi u njemackoj ,imamo zajednicko dijete od 12g koje zivi sa mnom u zadru nadalje bivsi suprug i bivsa svekrva mi nikako nedaju mira ,lazno su me prijavili za nasilje nad djetetom ,dijete izjevljuje da natjerano od strane bivse svekrve da mora ici na policiju i prijavit mamu ,mada zna da nasilja nije bilo ,bisa svekrva mi godina salje prijetnje smrcu i prijetnje oduzimanjem djeteta ,sto je vec i 2 puta provela u djelo ,sto je po meni otmica jer nje nema u planu obiteljske skrbi ,najzabrinjavajuca cinjenica je ta da sam nekidan saznala da moj bivsi suprug i njegova majka imaju incezuozan odnos ,sto mi je bivsi suprug i priznao telefonskim razgovorom a i sama sam svjedocila neprimjerenom ponasanju nijih dvoje ,ono sto meni zabrinjava u ovoj stravicnoj situaciji je to sto su moj bivsi suprug i njegova majka za njihov incezuozan odnos rekli djetetu sto imam evidentirano u porukama ,i sad molim vas da mi pimognete dali ja mogu trazit zabranu boravka djeteta kod bake kad mu otac dodje iz njemacke posto to nikako niie sigurna okolina za dijete ,muci me odvodjenje jeteta u njemacku sa takvim ocem ,hvala unaprijed
Poštovani,
obraćam Vam se s molbom za pravni savjet u vezi s ostvarivanjem prava na godišnji odmor tijekom i nakon korištenja bolovanja i rodiljnih prava.
Naime, od početka svibnja 2025. godine nalazim se na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći. Termin poroda mi je 31. prosinca 2025. godine. Planiram koristiti obvezni rodiljni dopust, dodatni rodiljni dopust te roditeljski dopust do 31. prosinca 2026. (u teoriji kad bi bilo terminski).
Od 1. srpnja 2025. godine imam pravo na novi godišnji odmor, ali ga zbog navedenih okolnosti neću imati priliku iskoristiti ni do kraja 2025. ni tijekom prve polovice 2026. godine. Također, zbog trajanja dopusta, neću moći ispuniti ni uvjet korištenja najmanje dva tjedna novog godišnjeg odmora u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2026.
Zanima me:
1. Ima li godišnji odmor iz 2025. pravo na prijenos i do kada? Jesam li ga obvezna cijelog ove godine iskoristiti na način da se prekine bolovanje zbog komplikacija? Ili sam obvezna iskoristiti 2 tjedna, ali što onda bude s ostatkom budući da me ne bi bilo na poslu 2026.?
2. Hoću li imati pravo iskoristiti godišnji odmor i iz 2026. godine, i ako da – u kojem roku?
3. Propada li neiskorišteni godišnji odmor u ovom slučaju ili se može prenijeti u 2027.?
4. Postoji li mogućnost spajanja oba godišnjih odmora ili cijelog ili dijela za 2025. i pola od 2026. po završetku roditeljskog dopusta, dakle 2027.?
Unaprijed zahvaljujem na odgovoru i srdačno Vas pozdravljam.
S poštovanjem,
Mateja
Izvanbračna partnerica odlučila je prekinuti dugogodišnju vezu, imamo zajedničkog sina.
Dijete je nedavno prijavljeno i boravi na adresi kod roditelja partnerice, gdje se i sama prijavila, međutim ona ne živi sa djetetom (no viđa ga uredno) te odnedavno ima i novu vezu / partnera.
Što je sada događa po pitanju alimentacije, budući da majka ne živi sa djetetom a ima i novog partnera.
Poštovani, mama je predala zahtjev za inkluzivni dodatak prije više od godinu dana,točnije 12.5.2024. ,zbog melanoma oka zbog čega joj je odstranjena oko. U međuvremenu joj se stanje drastično pogoršalo, melanom je metastazirao na jetru i dobila je i kožni melanom. Žalila se nadležnom ministarstvu 18. 5. 2025., ali od njih nije dobila nikakav odgovor. Stoga sam ja, 7.7.2025. započela mailom prepisku s kabinetom ministra Piletića u kojoj sam objasnila cijelu situaciju. Oni su moje mailove samo prosljeđivati Hrvatskom zavodu za socijalni rad u ZG, a ovi Područnom uredu u Sl. Brodu. Rezultat svih napora je samo da je mama danas dobila zastarjeli nalaz komisije za vještačenje (odgovara njenom stanju od prije godinu dana), a rješenja nema. Vidim da strašno odugovlačenje i to nas jako iscrpljuje. Danas sam se žalila i Vladi RH, ali vjerujem da neće biti koristi. Da li da ih tužimo? Što nam savjetujete?
Kada se obratiti odvjetniku? Ljudi se odlučuju za posjet odvjetniku kada se suoče sa složenim problemima. U Zagreb se često obraćaju odvjetnicima kada je postupak već u tijeku na sudu ili u instituciji, a stvari ne idu prema očekivanjima. U najgorim slučajevima to se događa nakon gubitka spora. Zbog toga savjetujemo da se pravna pomoć zatraži na vrijeme i problem riješi “na početku”, prije nego što se situacija zakomplicira.
Cijene odvjetničkih usluga ovise o opsegu posla i složenosti slučaja. U prosjeku, usluge odvjetnika počinju od 60 eur. Preporučuje se birati odvjetnike prema ocjenama i recenzijama klijenata. Mnogi odvjetnici nude primjere svojih prijašnjih uspješnih slučajeva kako bi klijentima olakšali izbor.
Konzultacije s odvjetnicima u Zagreb počinju od 60 eur pa naviše. Cijene mogu varirati ovisno o složenosti slučaja i obliku odgovora (usmena ili pisana konzultacija).
To možete učiniti putem hrvatske platforme za pretraživanje odvjetnika Odvjetnici-hr.com potpuno besplatno. Važno je napomenuti da su pretraživanje i kontaktiranje stručnjaka besplatni, ali konzultacije i usluge odvjetnika mogu biti naplatne.
Konzultacija s odvjetnikom može se obaviti online ili u uredu, uz pregled dokumentacije predmeta. Na raspolaganju je i popis odvjetničkih komora u Zagreb. Također možete pronaći informacije o cijenama odvjetničkih usluga i pročitatiti recenzije klijenata.
Kompletna baza odvjetnika u Zagreb dostupna je upravo za vas. Na popisu ćete pronaći detaljne biografije odvjetnika, zajedno s njihovim brojevima telefona i kontakt podacima.
Imamo popis najboljih odvjetnika u Zagreb s potpunim informacijama. Naći ćete cijene usluga, recenzije, brojeve telefona i adrese svakog odvjetnika kako biste mogli jednostavno stupiti u kontakt i odabrati odgovarajućeg stručnjaka za vaše potrebe.
Odvjetnici-hr.com moderna je pravna tvrtka koja pruža usluge fizičkim i pravnim osobama, kao i stranim tvrtkama. Naša misija je olakšati pristup pravnim savjetima i podršci klijentima iz različitih sektora i država.
Da, sama stranica i njezino korištenje su besplatni za posjetitelje u Zagreb. Međutim, usluge i konzultacije koje pružaju odvjetnici i pravnici putem platforme mogu biti naplatne.
Cijena konzultacija i usluga naših stručnjaka ovisi o složenosti pitanja i opsegu posla. Obično telefonska ili online konzultacija košta između 50 i 100 eur. Konačna cijena ugovora određuje se individualno u dogovoru s odvjetnikom.