Usluge odvjetnika Zagreb

Poštovani,
Postavljam pitanje u ime moje sestre koja živi u Austriji, na internetu je pronašla firmu za adaptaciju stana, izvođač je procjenio svoj rad na 13.500 eura te je tražio da se trećina, dakle 4.050 eura uplati odmah te mu je taj iznos uplaćen 28.04.2025., pri čemu se obvezao da će radovi biti gotovi do počeka srpnja uz moguća razumna odstupanja što je i navedeno tako u Ugovoru. Međutim, početkom srpnja su radovi bili još uvijek u početnoj fazi te je sestra tražila da izvođač ispostavi račun za urađeno i da joj vrati ostatak novca, jer je u dva mjeseca jedva napravljen minimum minimuma, stalno je izmišljao izgovore i navodio kako će početi raditi sljedeći ponedjeljak – taj ponedjeljak nikad nije došao, a novce nije vratio niti je ispostavio račun za napravljeno. Što nam je činiti, pokrenuti tužbu ili mu uputiti neku od inspekcija, ili možda oboje. Zahvaljujem na odgovoru.

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.

Poštovani,

26.03.25. god suprug je imao nezgodu na poslu- puknuće mišića u listu prilikom guranja teškog tereta za koji je predviđena upotreba strojeva.
Usred bolova, odveli su ga na hitan prijem te nakon toga na pregled i ultrazvuk lista gdje je ustanovljena ozljeda mišića (ruptura mišića).
Nakon pregleda, suprug se javio liječniku obiteljske medicine koji je podnio prijavu ozljede na radu. Sama prijava HZZO- u od strane tvrtke je podnesena tek 14 dana od događaja. U međuvremenu je suprug dostavio sve nalaze nadređenima koji su se pokušali oglušiti na događaj i \’dogovoriti se da se ne prijavi ozljeda na radu\’.
Nakon što nije pristao na takvo nešto i nakon pritiska od strane liječničkog povjerenstva, podnesena je prijava i sukladno njoj, i dostavljenim nalazima, HZZO je donio odluku da se radi o ozljedi na radu.
Moje pitanje je, uz 100% naknadu plaće za vrijeme bolovanja, da li suprug ima pravo na naknadu troškova ako su radnici tvrtke osigurani preko Croatia osiguranja i kakva je procedura za isto? Što nam je činiti?
Upravo radi nekorektnog ponašanja tvrtke, ne želimo to pustiti samo tako. Suprug više nije u mogućnosti obavljati poslove koje je dosad obavljao (bravar), većinom teški fizički rad jer mu je napor striktno zabranjen pošto je u nesnosnim bolovima pri skoro svakom pokretu.

Unaprijed Vam zahvaljujem na odgovoru.

S poštovanjem,
Valentina Radman

Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu.
Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.

Poštovani, imala sam carinski nadzor u kojemu je prebrojana blagajna u kojoj je na 81 euro bio nenamjerni višak od 1.90centi. Za sve do jednu obavljenu uslugu taj dan, bio je izdan račun.
Međutim na mom radnom stolu, metar od blagajne bio je moj privatni novac koji je koristen to jutro za razmjenu novčanica te isti nisam vratila u novčanik. Carinici su mi i to naveli kao višak u blagajni koji po trenutnom zapisniku iznosi preko 90 eura i ispada kao rad na crno što apsolutno nije istina. Što mi je činiti? Od srca zahvaljujem na svakom savjetu.

Pozdrav.Suprug je iznenada preminuo.Otkrili smo da postoji dug koji je preuzela agencija.Osim racuna suprug nije imao nista na sebi.Obiteljsku mirovinu smo podnijeli zahtjev jer su djeca maloljetna.Ostavinsku cekamo.Zanima me ako prihvatim nasljedstvo tj. taj račun prihvaćam i dug.Na računu nema puno sredstava koja bi pokrila taj dug.Ako prihvatim nasljeđe a samohrana sam majka dvoje djece,nemam odkud to platit,dali Ce i moju djecu teretiti za taj dug kad postanu punoljetna.Hvala

Poštovani,
Najamci stana su nas zamolili da im odobrimo adaptaciju kupaonice iz zdravstvenih razloga jednog stanara. Složili smo se i cijenu najma spustili radi toga. Nažalost, u suglasnosti nije navedeno sa čime se slažemo, a najamac je pored kupaonice zamijenio i prozore, kupio namještaj i kuhinju. Sve bez obavijesti i našeg znanja. Sada po prestanku ugovora nam traži nadoknadu ili prijeti tužbom.
Situacija je vrlo komplicirana jer je gospodin bivši sudac koji ima odlične konekcije u sudstvu.
Ima li pravnog osnova da traži nadoknadu?
Kako dokazati da suglasnost nije podrazumijevala sve izvedene radove?
Koje su naše opcije ?
Unaprijed hvala!

Situacija je sljedeća: bratu i meni preminula je majka i nije ostavila oporuku. Imala je alzheimer i nije bila u stanju. Cijelo to vrijeme dok je bila bolesna sam ja skrbila za nju, i financijski i u bilokojem drugom smislu, a za svo to vrijeme je moj brat u zatvoru (vec 10ak godina). Ostavinska rasprava je vec bila i ja sam dobila kucu, no moj brat se na to zalio. Ima li on bez obzira na sve pravo na polovicu kuce ili je ovdje nuzni dio manji (npr zemljiste koje je dobio)? Koliko se puta on moze žaliti na rješenje, ili presudu (buduci da cekamo rjesenje od suda)?