Pravnici i odvjetnici za međunarodne projekte startupova u Ogulin

Poštovani, u potresu je oštećena naša zgrada. Za konstrukcijsku obnovu smo dobili sredstva države, no jedan vlasnik stana ne dozvoljava obnovu u svom stanu. Postoji li zakon po kojem mora pristati?

Pozdrav.Trebala bi savjet sto napraviti .Naime ostala sam samohrana nezaposlena majka dvoje djece.Nakon muza ostao je racun u banci,imovine nije imao niti ista na sebi.Obiteljsku mirovinu smo pokrenuli.Naknadno smo otkrili da postoji dug prema agenciji za naplatu,a sredstva na racunu nisu dovoljna za pokrivanje duga .Ako se ja prihvatim nasljeđa da djeca ne nasljede onda bi po zakonu trebala platiti samo u visini nasljeđenog toj agenciji?Dali mogu dalje potrazivati od mene ili moje imovine?Ako se odreknem tog racuna onda ne nasljeđujem ni dugove ali zbog maloljetne djece se ne mogu odreci u njihovo ime?Kako ide procedura dalje za to i sto mi je najbolje za napraviti,ne mogu se povlačiti po sudu jer ja to ne mogu platiti a strasno me pati ta agencija sto moze napraviti.Dali ta agencija moze djeci oduzeti mirovinu od njihovog oca?

Pozdrav.Suprug je iznenada preminuo.Otkrili smo da postoji dug koji je preuzela agencija.Osim racuna suprug nije imao nista na sebi.Obiteljsku mirovinu smo podnijeli zahtjev jer su djeca maloljetna.Ostavinsku cekamo.Zanima me ako prihvatim nasljedstvo tj. taj račun prihvaćam i dug.Na računu nema puno sredstava koja bi pokrila taj dug.Ako prihvatim nasljeđe a samohrana sam majka dvoje djece,nemam odkud to platit,dali Ce i moju djecu teretiti za taj dug kad postanu punoljetna.Hvala

Muž i ja smo u braku, on ima dvoje djece iz prvog braka, skupa imamo još dvoje djece. Mene zanima ako kupim stan na svoje ime i ja plaćam kredit, nakon moje i muževe smrti kako spriječiti da djeca iz njegovog prvog braka potražuju udio? Obzirom da sam ga ja kupila i otplatila želim da ide mojoj djeci i općenito sva naša zajednička stečevina da ide našoj djeci. Muž se slaže s time. Koje korake poduzeti? Još nemamo zajedničke stečevine

Ovo je dodatak prethodnom mailu tj. Upitu na Vašu adresu.
Pregledom svojih fotografija i filmića na mom mobitelu, pala sam u pon. 1.9.2025. Oko 10 sati ujutro.
Kamera instalirana na stupu ulične rasvjete gleda na spremnik mj.kom.otp.
U nekim ranijim razgovorima sa susjedom u ulazu g.Mankas Igorom koji radi u Komunalcu ili srodna tvrtka za odvoz otpada / a kamera sve prekršaje bilježi/ tako je sigurno snimila i moj pad, a to je krucijalni dokaz.
Međutim, kako sam naivna, tražila sam tu snimku od njega, tj. Njegove supruge Mateje jer njega nije bilo neposredno, da ga zamoli da mi izreže taj dio pada!
Bojim se da će biti obrisan, jer je tu sigurno sprega Grada Siska po čijem odobrenju se grade zgrade u ul. T.Ujevića i zbog toga je sve posuto pijeskom i kamenčićima što se nikada ne čisti- i sa druge strane, Komunalac- firma u gradskom vlasništvu!
Razgovor između mene i Mateje Mankas vođen oko 18 sati pon. 8.9.2025.
Sa poštovanjem,
Mirjana Otić

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.

Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?

U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?