Pravnici i odvjetnici za državne investicije u Sinj

U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?

prije 20 godina poslodavac nas je uputio na školovanje / prekvalifikaciju za profesionalnog vatrogasca jer rješenjem o kategorizaciji objekata zaštite od požara (2a kategorija) treba imati stalno dežurstvo određenog broja profesionalnih vatrogasaca. poslove profesionalnog vatrogasca smo obavljali sve ove godine uz redovite liječničke preglede po točki 14. pravilnika o posebnim uvjetima rada i kod svakog inspekcijskog nadzora su od strane odgovorne osobe poslodavca pokazivane su naše svjedodžbe i liječničko uvjerenje. ubrzo nakon školovanja na ugovoru o radu je sa vremenom promijenjen naziv radnog mjesta i poslodavac nam svima profesionalnim vatrogascima nije plačao benificirani staž do prije tri mjeseca. sad nam je poslodavac svima profesionalnim vatrogascima platio benificirani radni staž unatrag 4 godine iako nam nekima na ugovoru o radu ne piše vatrogasac, nego recimo samo smjenski poslovođa.
Pitanje glasi:
1. Imamo li pravo tražit od poslodavca benificirani radni staž za obavljanje poslova profesionalnog vatrogasca prema Zakonu o vatrogastvu, unatrag za sve vrijeme obavljanja poslova na tom radnom mjestu pošto je nadležni državni inspektorat priznavao naše svjedodžbe i liječničke potvrde da radimo posao profesionalnog vatrogasca?

Postovani,
Zanima me ako se jedna sestra odrice svoga dijela imovine u korist druge sestre, moze li tu uzjavu ovjeriti u Hrvatskoj bez prisustva te druge sestre. Problem je sto je sestra koja se prihvata nasljedsva, u drugoj drzavi i nije u mogucnosti doci u Hrvatsku.

Poštovani,
Molim vas odgovor vezano za situaciju kada otac traži da dijete od dvije godine prenoći kod njega cijeli vikend.
Dijete živi s majkom od rođenja, a otac viđa dijete prema dogovorenom planu.
Da li otac može ostvariti putem suda da tako malo dijete putuje 300km do 600km obzirom da ne živimo u istom gradu da bi dijete prenoćilo dvije noći izvan svoga doma?
Napominjem curica ima dvije godine.
Molim vas da mi odgovorite kakva je sudska praksa u takvim slučajevima ?
Zahvaljujem

Katastarski geodet je došao da utvrdi stanje na terenu za katastarski izmjer. Na naše zaprepaštenje, susjed je rekao da su oba vra između naših kuća njegova, (iako postoji mali zid između dva vrta, a i velike razlike između naša 2 vrta). Mi smo rekli da se ne slažemo.
Potom smo dobili poziv za Predočavanje. Otac ima 85 godina i kad je tamo otišao, nisu mu pokazali nikakav plan i rekli su mu da nije bilo novog mjerenja i da je sve po starom i onda je on to potpisao.
Kad je stigao kući, vidjeli smo da je katastarski plan koji je potpisao po novom mjerenju i gubimo vrt.
Tim mjerenjem gubimo vrt, zid koji čuva stepenice/ ulazno stubište, i pristup čatrnji (vodenoj cisterni) koje smo koristili 50+ godina, u korist susjeda.
Što da činimo sada?

Poštovani,

Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).

Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.

Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.

Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:

Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Postovani,
Nakon dobivanja pisane potvrde od HZMO da ostvarujem uvjete za starosnu mirovinu bez penalizacije, odlucila sam otkazati ugovor o radu i predati zahtjev za starosnu mirovinu.
Savjetnica za mirovinsko osiguranje je izracunala da temeljem staza s povecanim trajanjem od 3.7.02 do 31.5.25 po stupnju uvecanja 12 m. /15 m. ostvarujem uvjete za snizenje dobne granice, Potvrdjeno mi je da uz moju dob od 59 godina i 3 mjeseca, sticem pravo na starosnu mirovinu od 1.6.25.
Nakon odjave poslodavca, sluzbenik iz HZMO je ispunio tiskanicu za prijavu na HZZO i ostvarila sam zdravstveno osiguranje preko HZMO. Nista nije djelovalo sporno dok me nije kontaktirala referentica koja obradjuje zahtjev i izdaje rjesenje. Receno mi je da ce rjesenje biti negativno, te da starosnu mirovinu mogu dobiti tek za 6
mjeseci. Greskom HZMO u vidu nestrucnog informiranja i postupanja, ostala sam bez ikakvih primanja. Zdravstveno osiguranje preko HZMO ce mi biti otkazano. Prava na burzi ne ostvarujem jer je radni odnos
raskinut sporazumno zbog odlaska u
mirovinu. Molim savjet moze li se temeljem odredjenog zakona potrazivati naknada steta
zbog dovodjenja u zabludu, izazivanja financijske stete i dovodjenja u jako los materijalni polozaj, bez prava na zdravstveno osiguranje i prava na naknadu na burzi rada.

Osoba sam sam iznimno rijetkim tjelesnim oštećenjem. Rođena sam bolesna nemam pravo na inklizivni dodatak niti išta drugo jer sam rođena bolesna i kriva sam zbog toga očito. Zanima me imam li kakva prava /mogućnosti osim ustavne tužbe? Hvala