Pravnici i odvjetnici za registraciju plovila u Slavonski Brod

Poštovani,
Potpisali smo ugovor sa građevinskom firmom j.d.o.o. u kojem su definirani rokovi za završetak gradnje od 12 mjeseci. S obzirom da se vlasnik firme u pola gradnje oglušuje na naše pozive kao i na isporuku materijala za daljnju gradnju, zanima me da li se može raskinuti ugovor ako je raskid ugovora definiran samo rokom završetka gradnje? Da li u tom slučaju, ako nije definiran početak gradnje, krajnji rok od 12 mjeseci završava godinu dana od datuma potpisivanja ugovora ili od datuma prijave gradnje?
Zahvaljujem na odgovoru.

prije 20 godina poslodavac nas je uputio na školovanje / prekvalifikaciju za profesionalnog vatrogasca jer rješenjem o kategorizaciji objekata zaštite od požara (2a kategorija) treba imati stalno dežurstvo određenog broja profesionalnih vatrogasaca. poslove profesionalnog vatrogasca smo obavljali sve ove godine uz redovite liječničke preglede po točki 14. pravilnika o posebnim uvjetima rada i kod svakog inspekcijskog nadzora su od strane odgovorne osobe poslodavca pokazivane su naše svjedodžbe i liječničko uvjerenje. ubrzo nakon školovanja na ugovoru o radu je sa vremenom promijenjen naziv radnog mjesta i poslodavac nam svima profesionalnim vatrogascima nije plačao benificirani staž do prije tri mjeseca. sad nam je poslodavac svima profesionalnim vatrogascima platio benificirani radni staž unatrag 4 godine iako nam nekima na ugovoru o radu ne piše vatrogasac, nego recimo samo smjenski poslovođa.
Pitanje glasi:
1. Imamo li pravo tražit od poslodavca benificirani radni staž za obavljanje poslova profesionalnog vatrogasca prema Zakonu o vatrogastvu, unatrag za sve vrijeme obavljanja poslova na tom radnom mjestu pošto je nadležni državni inspektorat priznavao naše svjedodžbe i liječničke potvrde da radimo posao profesionalnog vatrogasca?

Poštovani,

Molim Vas za svjet kako postupiti dalje., Naime određena ženska osoba me prijavila na policiji za nametljivo ponašanje, nakon saslušanja na državnom odvjetništvu, državno odvjetništvo je taj predmet toj ženskoj osobi odbacilo(naravno lažni iskazi te žene). Dotična gđa se žalila na odluku državnog odvjetništva te sam ja opet pozvana na državno odvjetništvo na saslušanje. Nakon mog saslušanja tražila sam uvid u spi (nisam ni znala točan razlog zbog kojeg sam pozvana jer je od te njezine prijave prošlo više od godinu dana). Uvidom u spis ostala sam zapanjena iskazom te žene jer je iskaz potpuno lažan a uz to je mene klevetala u iskazu na policiji. Izjavila je da ja A….B… nisam normalna osoba i da imam psihičkih problema. Nakon toga sam se ja žalila državnom odvjetništvu na klevetu dotične gospođe. Zanima me prema čl 149. kaznenog zakona zašto je to meni odbijeno od strane državnog odvjetništva a imaju njezinu izjavu sa policijskog zapisnika.
hvala
lp

U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?

Poštovani, učiteljica razredne nastave djetetu prvog razreda osnovne škole upisuje bilješke koristeći izraze koje smatram izrazito teškima te kao postavljanje dijagnoza psihičkih oboljenja ( anksiozno ponašanje) te usmeno izrečene riječi u opisivanju djetetovog ponašanja ( perfekcionista, nervozan, isfrustriran , samouništavajuć ). Škola traži dijagnozu psihologa za dijete ali nama kao roditeljima ne žele ništa ( situacije, način ponašanja te njihov prijedlog za psihološku obradu ) dati u pisanom obliku. Podnijela sam molbu za preformuliranje bilješke gdje se koristi izraz “ anksiozno ponašanje” te smo pozvani na sastanak sa pravnikom u školi !!! Zanima me kakva su prava roditelja ? Lp

Gdje se mogu obratiti i raspitati o pravu rada od četiri sata?

Poštovani,

Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).

Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.

Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.

Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:

Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Poštovani, prije dvije godine vratili smo se iz inozemstva (Njemačka) u Hrvatsku. Naša kći, koja je tad imala 14,5 godina, krenula je u prvi razred srednje škole. Prilikom posjeta rodbini u Njemačkoj javila se centru za socijalnu skrb i prijavila navodno nasilje u obitelji. Centar ju je zadržao a sud u Njemačkoj u prvostupanjskom postupku donio privremenu mjeru kojom su nam oduzeli skrbništvo nad djetetom. Privremena mjera je važeća dok sud u Hrvatskoj ne donese konačnu odluku. Na sudu u Hrvatskoj smo podnijeli prijedlog kojim bi se izuzelo stanovanje djeteta i provelo vještačenje, kako djeteta tako i nas roditelja. Centar za socijalnu skrb je podnio isto takav prijedlog i predmet je objedinjen. Na sudu je obavljeno saslušanje nas roditelja kao i saslušanje naše kćeri putem videolinka. Na tom saslušanju naša kći je rekla da se nipošto ne želi vratiti u Hrvatsku. Izričito napominjemo da bilo kakvog nasilja u obitelji nije bilo. Naša kći se već prije obraćala centru za socijalnu skrb namjeravajući provesti svoj plan ostanka u Njemačkoj, ali je vraćena doma jer za to nije bilo nikakve osnove. Stoga je ovaj put prijavila navodno nasilje kako bi je ovaj put ipak zadržali. Inače sve to provodi po uputama muške osobe s kojom je u kontaktu. Socijalna služba iz Njemačke vrši intenzivan pritisak na sud tvrdeći da bi se njenim povratkom u Hrvatsku ugrozilo njeno zdravstveno stanje. Posebna skrbnica koju joj je dodijeljena odlukom suda je također podlegla tom pritisku.
Mi roditelji želimo da se u suradnji sa centrom za socijalnu skrb provede vještačenje a dijete privremeno smjesti u odgovarajuću ustanovu socijalne skrbi.
Naša kći nema prijavljeno boravište u Njemačkoj, već mjesecima ne ide u školu. Prekinut je tretman kod ortodonta.
Molim Vas za savjet što i kako učiniti.
Lp