Vi birate stručnjaka
Za vas samo profesionalci u svom poslu.
Svakodnevno pomažemo ljudima u rješavanju pravnih problema.
Najbolji odvjetnici i pravnici u Hrvatskoj
Na našoj stranici objavljujemo samo provjerene recenzije.
Pravnici i odvjetnici s iskustvom rada u pravosudnim institucijama.

Za vas samo profesionalci u svom poslu.
Fotografije, usluge, cijene i samo autentične recenzije.
Održite razgovor online ili u uredu i sklopite ugovor.
Poštovani,
obraćam Vam se s molbom za pravni savjet u vezi s ostvarivanjem prava na godišnji odmor tijekom i nakon korištenja bolovanja i rodiljnih prava.
Naime, od početka svibnja 2025. godine nalazim se na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći. Termin poroda mi je 31. prosinca 2025. godine. Planiram koristiti obvezni rodiljni dopust, dodatni rodiljni dopust te roditeljski dopust do 31. prosinca 2026. (u teoriji kad bi bilo terminski).
Od 1. srpnja 2025. godine imam pravo na novi godišnji odmor, ali ga zbog navedenih okolnosti neću imati priliku iskoristiti ni do kraja 2025. ni tijekom prve polovice 2026. godine. Također, zbog trajanja dopusta, neću moći ispuniti ni uvjet korištenja najmanje dva tjedna novog godišnjeg odmora u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2026.
Zanima me:
1. Ima li godišnji odmor iz 2025. pravo na prijenos i do kada? Jesam li ga obvezna cijelog ove godine iskoristiti na način da se prekine bolovanje zbog komplikacija? Ili sam obvezna iskoristiti 2 tjedna, ali što onda bude s ostatkom budući da me ne bi bilo na poslu 2026.?
2. Hoću li imati pravo iskoristiti godišnji odmor i iz 2026. godine, i ako da – u kojem roku?
3. Propada li neiskorišteni godišnji odmor u ovom slučaju ili se može prenijeti u 2027.?
4. Postoji li mogućnost spajanja oba godišnjih odmora ili cijelog ili dijela za 2025. i pola od 2026. po završetku roditeljskog dopusta, dakle 2027.?
Unaprijed zahvaljujem na odgovoru i srdačno Vas pozdravljam.
S poštovanjem,
Mateja
Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.
Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?
Katastarski geodet je došao da utvrdi stanje na terenu za katastarski izmjer. Na naše zaprepaštenje, susjed je rekao da su oba vra između naših kuća njegova, (iako postoji mali zid između dva vrta, a i velike razlike između naša 2 vrta). Mi smo rekli da se ne slažemo.
Potom smo dobili poziv za Predočavanje. Otac ima 85 godina i kad je tamo otišao, nisu mu pokazali nikakav plan i rekli su mu da nije bilo novog mjerenja i da je sve po starom i onda je on to potpisao.
Kad je stigao kući, vidjeli smo da je katastarski plan koji je potpisao po novom mjerenju i gubimo vrt.
Tim mjerenjem gubimo vrt, zid koji čuva stepenice/ ulazno stubište, i pristup čatrnji (vodenoj cisterni) koje smo koristili 50+ godina, u korist susjeda.
Što da činimo sada?
Poštovani,
26.03.25. god suprug je imao nezgodu na poslu- puknuće mišića u listu prilikom guranja teškog tereta za koji je predviđena upotreba strojeva.
Usred bolova, odveli su ga na hitan prijem te nakon toga na pregled i ultrazvuk lista gdje je ustanovljena ozljeda mišića (ruptura mišića).
Nakon pregleda, suprug se javio liječniku obiteljske medicine koji je podnio prijavu ozljede na radu. Sama prijava HZZO- u od strane tvrtke je podnesena tek 14 dana od događaja. U međuvremenu je suprug dostavio sve nalaze nadređenima koji su se pokušali oglušiti na događaj i \’dogovoriti se da se ne prijavi ozljeda na radu\’.
Nakon što nije pristao na takvo nešto i nakon pritiska od strane liječničkog povjerenstva, podnesena je prijava i sukladno njoj, i dostavljenim nalazima, HZZO je donio odluku da se radi o ozljedi na radu.
Moje pitanje je, uz 100% naknadu plaće za vrijeme bolovanja, da li suprug ima pravo na naknadu troškova ako su radnici tvrtke osigurani preko Croatia osiguranja i kakva je procedura za isto? Što nam je činiti?
Upravo radi nekorektnog ponašanja tvrtke, ne želimo to pustiti samo tako. Suprug više nije u mogućnosti obavljati poslove koje je dosad obavljao (bravar), većinom teški fizički rad jer mu je napor striktno zabranjen pošto je u nesnosnim bolovima pri skoro svakom pokretu.
Unaprijed Vam zahvaljujem na odgovoru.
S poštovanjem,
Valentina Radman
Poštovanje Radio sam za tvrtku \”Weld with us j. d. o. o.\” OIB 19824280674, od 23. veljače 2024. do 23. lipnja 2025. u Italiji kao brodomonter. Zapravo sam radio do 16. travnja 2025., kada sam prestao raditi zbog neisplaćenih plaća i terenskog dodatka. Od 16.04.2025. do 23.06.2025. uveli su da sam koristio godišnji odmor, koji mi također nije isplaćen. Posljednja platna lista koju sam primio od tvrtke je za mjesec ožujak 2024. A posljednja uplata u banci koja je zadržana kao plaća bila je za mjesec listopad 2024. Nakon toga su bile uplate koje su zadržane kao predujmovi koji pokrivaju plaću do siječnja 2025. Pokušao sam kontaktirati tvrtku, ali bezuspješno. Mađarski sam državljanin i imam A1 obrazac. Zanima me isplati li se tužiti tvrtku da bih dobio zaostale plaće?
Poštovani,
Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).
Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.
Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.
Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:
Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.
Osoba sam sam iznimno rijetkim tjelesnim oštećenjem. Rođena sam bolesna nemam pravo na inklizivni dodatak niti išta drugo jer sam rođena bolesna i kriva sam zbog toga očito. Zanima me imam li kakva prava /mogućnosti osim ustavne tužbe? Hvala
Poštovani,
Potpisali smo ugovor sa građevinskom firmom j.d.o.o. u kojem su definirani rokovi za završetak gradnje od 12 mjeseci. S obzirom da se vlasnik firme u pola gradnje oglušuje na naše pozive kao i na isporuku materijala za daljnju gradnju, zanima me da li se može raskinuti ugovor ako je raskid ugovora definiran samo rokom završetka gradnje? Da li u tom slučaju, ako nije definiran početak gradnje, krajnji rok od 12 mjeseci završava godinu dana od datuma potpisivanja ugovora ili od datuma prijave gradnje?
Zahvaljujem na odgovoru.
Kada se obratiti odvjetniku? Ljudi se odlučuju za posjet odvjetniku kada se suoče sa složenim problemima. U Zagreb se često obraćaju odvjetnicima kada je postupak već u tijeku na sudu ili u instituciji, a stvari ne idu prema očekivanjima. U najgorim slučajevima to se događa nakon gubitka spora. Zbog toga savjetujemo da se pravna pomoć zatraži na vrijeme i problem riješi “na početku”, prije nego što se situacija zakomplicira.
Cijene odvjetničkih usluga ovise o opsegu posla i složenosti slučaja. U prosjeku, usluge odvjetnika počinju od 60 eur. Preporučuje se birati odvjetnike prema ocjenama i recenzijama klijenata. Mnogi odvjetnici nude primjere svojih prijašnjih uspješnih slučajeva kako bi klijentima olakšali izbor.
Konzultacije s odvjetnicima u Zagreb počinju od 60 eur pa naviše. Cijene mogu varirati ovisno o složenosti slučaja i obliku odgovora (usmena ili pisana konzultacija).
To možete učiniti putem hrvatske platforme za pretraživanje odvjetnika Odvjetnici-hr.com potpuno besplatno. Važno je napomenuti da su pretraživanje i kontaktiranje stručnjaka besplatni, ali konzultacije i usluge odvjetnika mogu biti naplatne.
Konzultacija s odvjetnikom može se obaviti online ili u uredu, uz pregled dokumentacije predmeta. Na raspolaganju je i popis odvjetničkih komora u Zagreb. Također možete pronaći informacije o cijenama odvjetničkih usluga i pročitatiti recenzije klijenata.
Kompletna baza odvjetnika u Zagreb dostupna je upravo za vas. Na popisu ćete pronaći detaljne biografije odvjetnika, zajedno s njihovim brojevima telefona i kontakt podacima.
Imamo popis najboljih odvjetnika u Zagreb s potpunim informacijama. Naći ćete cijene usluga, recenzije, brojeve telefona i adrese svakog odvjetnika kako biste mogli jednostavno stupiti u kontakt i odabrati odgovarajućeg stručnjaka za vaše potrebe.
Odvjetnici-hr.com moderna je pravna tvrtka koja pruža usluge fizičkim i pravnim osobama, kao i stranim tvrtkama. Naša misija je olakšati pristup pravnim savjetima i podršci klijentima iz različitih sektora i država.
Da, sama stranica i njezino korištenje su besplatni za posjetitelje u Zagreb. Međutim, usluge i konzultacije koje pružaju odvjetnici i pravnici putem platforme mogu biti naplatne.
Cijena konzultacija i usluga naših stručnjaka ovisi o složenosti pitanja i opsegu posla. Obično telefonska ili online konzultacija košta između 50 i 100 eur. Konačna cijena ugovora određuje se individualno u dogovoru s odvjetnikom.