Vi birate stručnjaka
Za vas samo profesionalci u svom poslu.
Svakodnevno pomažemo ljudima u rješavanju pravnih problema.
Najbolji odvjetnici i pravnici u Hrvatskoj
Na našoj stranici objavljujemo samo provjerene recenzije.
Pravnici i odvjetnici s iskustvom rada u pravosudnim institucijama.

Za vas samo profesionalci u svom poslu.
Fotografije, usluge, cijene i samo autentične recenzije.
Održite razgovor online ili u uredu i sklopite ugovor.
Poštovani,
obraćam Vam se s molbom za pravni savjet u vezi s ostvarivanjem prava na godišnji odmor tijekom i nakon korištenja bolovanja i rodiljnih prava.
Naime, od početka svibnja 2025. godine nalazim se na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći. Termin poroda mi je 31. prosinca 2025. godine. Planiram koristiti obvezni rodiljni dopust, dodatni rodiljni dopust te roditeljski dopust do 31. prosinca 2026. (u teoriji kad bi bilo terminski).
Od 1. srpnja 2025. godine imam pravo na novi godišnji odmor, ali ga zbog navedenih okolnosti neću imati priliku iskoristiti ni do kraja 2025. ni tijekom prve polovice 2026. godine. Također, zbog trajanja dopusta, neću moći ispuniti ni uvjet korištenja najmanje dva tjedna novog godišnjeg odmora u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2026.
Zanima me:
1. Ima li godišnji odmor iz 2025. pravo na prijenos i do kada? Jesam li ga obvezna cijelog ove godine iskoristiti na način da se prekine bolovanje zbog komplikacija? Ili sam obvezna iskoristiti 2 tjedna, ali što onda bude s ostatkom budući da me ne bi bilo na poslu 2026.?
2. Hoću li imati pravo iskoristiti godišnji odmor i iz 2026. godine, i ako da – u kojem roku?
3. Propada li neiskorišteni godišnji odmor u ovom slučaju ili se može prenijeti u 2027.?
4. Postoji li mogućnost spajanja oba godišnjih odmora ili cijelog ili dijela za 2025. i pola od 2026. po završetku roditeljskog dopusta, dakle 2027.?
Unaprijed zahvaljujem na odgovoru i srdačno Vas pozdravljam.
S poštovanjem,
Mateja
Poštovani, učiteljica razredne nastave djetetu prvog razreda osnovne škole upisuje bilješke koristeći izraze koje smatram izrazito teškima te kao postavljanje dijagnoza psihičkih oboljenja ( anksiozno ponašanje) te usmeno izrečene riječi u opisivanju djetetovog ponašanja ( perfekcionista, nervozan, isfrustriran , samouništavajuć ). Škola traži dijagnozu psihologa za dijete ali nama kao roditeljima ne žele ništa ( situacije, način ponašanja te njihov prijedlog za psihološku obradu ) dati u pisanom obliku. Podnijela sam molbu za preformuliranje bilješke gdje se koristi izraz “ anksiozno ponašanje” te smo pozvani na sastanak sa pravnikom u školi !!! Zanima me kakva su prava roditelja ? Lp
prije 20 godina poslodavac nas je uputio na školovanje / prekvalifikaciju za profesionalnog vatrogasca jer rješenjem o kategorizaciji objekata zaštite od požara (2a kategorija) treba imati stalno dežurstvo određenog broja profesionalnih vatrogasaca. poslove profesionalnog vatrogasca smo obavljali sve ove godine uz redovite liječničke preglede po točki 14. pravilnika o posebnim uvjetima rada i kod svakog inspekcijskog nadzora su od strane odgovorne osobe poslodavca pokazivane su naše svjedodžbe i liječničko uvjerenje. ubrzo nakon školovanja na ugovoru o radu je sa vremenom promijenjen naziv radnog mjesta i poslodavac nam svima profesionalnim vatrogascima nije plačao benificirani staž do prije tri mjeseca. sad nam je poslodavac svima profesionalnim vatrogascima platio benificirani radni staž unatrag 4 godine iako nam nekima na ugovoru o radu ne piše vatrogasac, nego recimo samo smjenski poslovođa.
Pitanje glasi:
1. Imamo li pravo tražit od poslodavca benificirani radni staž za obavljanje poslova profesionalnog vatrogasca prema Zakonu o vatrogastvu, unatrag za sve vrijeme obavljanja poslova na tom radnom mjestu pošto je nadležni državni inspektorat priznavao naše svjedodžbe i liječničke potvrde da radimo posao profesionalnog vatrogasca?
Poštovani, mama je predala zahtjev za inkluzivni dodatak prije više od godinu dana,točnije 12.5.2024. ,zbog melanoma oka zbog čega joj je odstranjena oko. U međuvremenu joj se stanje drastično pogoršalo, melanom je metastazirao na jetru i dobila je i kožni melanom. Žalila se nadležnom ministarstvu 18. 5. 2025., ali od njih nije dobila nikakav odgovor. Stoga sam ja, 7.7.2025. započela mailom prepisku s kabinetom ministra Piletića u kojoj sam objasnila cijelu situaciju. Oni su moje mailove samo prosljeđivati Hrvatskom zavodu za socijalni rad u ZG, a ovi Područnom uredu u Sl. Brodu. Rezultat svih napora je samo da je mama danas dobila zastarjeli nalaz komisije za vještačenje (odgovara njenom stanju od prije godinu dana), a rješenja nema. Vidim da strašno odugovlačenje i to nas jako iscrpljuje. Danas sam se žalila i Vladi RH, ali vjerujem da neće biti koristi. Da li da ih tužimo? Što nam savjetujete?
Nasljedili smo kuću priko čijeg dvorišta prolaze stanari kuće koja se nalazi iza nas ne znamo kakva su nam prava pošto nemamo privatnost u svom.dvoristu
Poštovani,
Ima li zatvorenik pravo izlaza na uvjetni otpust nakon odslužene dvije trećine kazne? Zatvorenik je trenutno u kaznionici u Požegi. Osuđen je ukupno na 4 godine i 11 mjeseci, do sad je odslužio 3 godine i 4 mjeseca s obzirom da je imao stegovni prijestup za korištenje mobitela koji je otišao u zastaru u travnju ove godine. Zatvorenik ima izvrsne ocjene te je prije dolaska u Požegu bio u kaznionici Lipovica gdje je također imao najbolje ocjene do stegovnog prijestupa. Unaprijed zahvaljujem.
Poštovani,
Pročitala sam dobar dio vaših pitanja i odgovora i pronašla odgovore u svezi pojmova klevete i uvrede. Jučer sam postavila pitanje koje je bilo uopćeno. Danas bih postavila konkretna pitanja. Kako mi je u zadnje vrijeme osoba poslala više optužujućih pisanih poruka ja bih vas pitala jesu li neki navodi kleveta. Uvrede neću spominjati. Jesu li klevete: ti si kriva za njegovu psihičku bolest, miješaš se u odnos između mene i mog brata, \”puniš mu glavu\” protiv mene, miješaš se i gdje treba i ne treba, uvlačiš se,… Iz poruka se da isčitati da je i s drugim osobama raspravljala o meni. Tvrdi da sam ja uzrok sukoba između nje i njenog brata. Sukob je, koliko sam pohvatala, radi podjele imovine.
Radi se o svojti koju viđam svako toliko godina (nečija pričest, krizma) i nikada se ne čujemo. Najprije sam bila zaprepaštena, zatim zabrinuta i uznemirena. Noćima ne spavam. Normalna, uljudbena i argumentirana pisana komunikacija ne daje ploda. Poruke je slala i mojoj kćeri, ali ih je ubrzo izbrisala. Ja sam poruke upućene meni spremila. Što mi je činiti da se zaštitim? Hvala.
Lijep pozdrav,
Katica
Poštovani,
Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).
Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.
Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.
Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:
Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.
Kada se obratiti odvjetniku? Ljudi se odlučuju za posjet odvjetniku kada se suoče sa složenim problemima. U Zagreb se često obraćaju odvjetnicima kada je postupak već u tijeku na sudu ili u instituciji, a stvari ne idu prema očekivanjima. U najgorim slučajevima to se događa nakon gubitka spora. Zbog toga savjetujemo da se pravna pomoć zatraži na vrijeme i problem riješi “na početku”, prije nego što se situacija zakomplicira.
Cijene odvjetničkih usluga ovise o opsegu posla i složenosti slučaja. U prosjeku, usluge odvjetnika počinju od 60 eur. Preporučuje se birati odvjetnike prema ocjenama i recenzijama klijenata. Mnogi odvjetnici nude primjere svojih prijašnjih uspješnih slučajeva kako bi klijentima olakšali izbor.
Konzultacije s odvjetnicima u Zagreb počinju od 60 eur pa naviše. Cijene mogu varirati ovisno o složenosti slučaja i obliku odgovora (usmena ili pisana konzultacija).
To možete učiniti putem hrvatske platforme za pretraživanje odvjetnika Odvjetnici-hr.com potpuno besplatno. Važno je napomenuti da su pretraživanje i kontaktiranje stručnjaka besplatni, ali konzultacije i usluge odvjetnika mogu biti naplatne.
Konzultacija s odvjetnikom može se obaviti online ili u uredu, uz pregled dokumentacije predmeta. Na raspolaganju je i popis odvjetničkih komora u Zagreb. Također možete pronaći informacije o cijenama odvjetničkih usluga i pročitatiti recenzije klijenata.
Kompletna baza odvjetnika u Zagreb dostupna je upravo za vas. Na popisu ćete pronaći detaljne biografije odvjetnika, zajedno s njihovim brojevima telefona i kontakt podacima.
Imamo popis najboljih odvjetnika u Zagreb s potpunim informacijama. Naći ćete cijene usluga, recenzije, brojeve telefona i adrese svakog odvjetnika kako biste mogli jednostavno stupiti u kontakt i odabrati odgovarajućeg stručnjaka za vaše potrebe.
Odvjetnici-hr.com moderna je pravna tvrtka koja pruža usluge fizičkim i pravnim osobama, kao i stranim tvrtkama. Naša misija je olakšati pristup pravnim savjetima i podršci klijentima iz različitih sektora i država.
Da, sama stranica i njezino korištenje su besplatni za posjetitelje u Zagreb. Međutim, usluge i konzultacije koje pružaju odvjetnici i pravnici putem platforme mogu biti naplatne.
Cijena konzultacija i usluga naših stručnjaka ovisi o složenosti pitanja i opsegu posla. Obično telefonska ili online konzultacija košta između 50 i 100 eur. Konačna cijena ugovora određuje se individualno u dogovoru s odvjetnikom.