Usluge odvjetnika Zagreb

U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?

Poštovani, učiteljica razredne nastave djetetu prvog razreda osnovne škole upisuje bilješke koristeći izraze koje smatram izrazito teškima te kao postavljanje dijagnoza psihičkih oboljenja ( anksiozno ponašanje) te usmeno izrečene riječi u opisivanju djetetovog ponašanja ( perfekcionista, nervozan, isfrustriran , samouništavajuć ). Škola traži dijagnozu psihologa za dijete ali nama kao roditeljima ne žele ništa ( situacije, način ponašanja te njihov prijedlog za psihološku obradu ) dati u pisanom obliku. Podnijela sam molbu za preformuliranje bilješke gdje se koristi izraz “ anksiozno ponašanje” te smo pozvani na sastanak sa pravnikom u školi !!! Zanima me kakva su prava roditelja ? Lp

Poštovani,

Lijepo molim informaciju, Firma je najavila da ce biti tehnološki višak 250 ljudi, te da svi koji žele otići uz otpremninu mogu podnijeti zahtjev i da ce ovisno o sredstvima namijenjenim za otpremnine, biti pozvani prema redoslijedu kojim su se prijavljivali zaposlenici koji žele ići. Međutim kako je od toga prijavljivanja prošlo vec par mjeseci na svaki moj upit o statusu mog predmeta dobijem odgovor da imaju ljude koji su se prije mene prijavili. Neslužbeno doznajem da se prijavilo 600 ljudi, odnosno da ne mogu svi otići uz otpremninu. Kako ne bih htjela ostati bez otpremnine, a kolektivnim ugovor imam pravo na bruto plaću za svaku godinu staža samo u slučaju kad poslodavac otkaz uje ugovor o radu. Što mogu pravno poduzeti kako bih sve bilo transparentnom, odnosno da li mogu zatražiti uvidi u redoslijed prijava za odlazak? Znam da postoji pisani trag svakog zahtjeva, a ne znam da li postoji zakon o zaštiti podataka obzirom da se radi o internom popisu zaposlenika. Unaprijed zahvaljujem.

Poštovani,
Pročitala sam dobar dio vaših pitanja i odgovora i pronašla odgovore u svezi pojmova klevete i uvrede. Jučer sam postavila pitanje koje je bilo uopćeno. Danas bih postavila konkretna pitanja. Kako mi je u zadnje vrijeme osoba poslala više optužujućih pisanih poruka ja bih vas pitala jesu li neki navodi kleveta. Uvrede neću spominjati. Jesu li klevete: ti si kriva za njegovu psihičku bolest, miješaš se u odnos između mene i mog brata, \”puniš mu glavu\” protiv mene, miješaš se i gdje treba i ne treba, uvlačiš se,… Iz poruka se da isčitati da je i s drugim osobama raspravljala o meni. Tvrdi da sam ja uzrok sukoba između nje i njenog brata. Sukob je, koliko sam pohvatala, radi podjele imovine.
Radi se o svojti koju viđam svako toliko godina (nečija pričest, krizma) i nikada se ne čujemo. Najprije sam bila zaprepaštena, zatim zabrinuta i uznemirena. Noćima ne spavam. Normalna, uljudbena i argumentirana pisana komunikacija ne daje ploda. Poruke je slala i mojoj kćeri, ali ih je ubrzo izbrisala. Ja sam poruke upućene meni spremila. Što mi je činiti da se zaštitim? Hvala.
Lijep pozdrav,
Katica

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.

Situacija je sljedeća: bratu i meni preminula je majka i nije ostavila oporuku. Imala je alzheimer i nije bila u stanju. Cijelo to vrijeme dok je bila bolesna sam ja skrbila za nju, i financijski i u bilokojem drugom smislu, a za svo to vrijeme je moj brat u zatvoru (vec 10ak godina). Ostavinska rasprava je vec bila i ja sam dobila kucu, no moj brat se na to zalio. Ima li on bez obzira na sve pravo na polovicu kuce ili je ovdje nuzni dio manji (npr zemljiste koje je dobio)? Koliko se puta on moze žaliti na rješenje, ili presudu (buduci da cekamo rjesenje od suda)?

Poštovani,

Molim Vas za svjet kako postupiti dalje., Naime određena ženska osoba me prijavila na policiji za nametljivo ponašanje, nakon saslušanja na državnom odvjetništvu, državno odvjetništvo je taj predmet toj ženskoj osobi odbacilo(naravno lažni iskazi te žene). Dotična gđa se žalila na odluku državnog odvjetništva te sam ja opet pozvana na državno odvjetništvo na saslušanje. Nakon mog saslušanja tražila sam uvid u spi (nisam ni znala točan razlog zbog kojeg sam pozvana jer je od te njezine prijave prošlo više od godinu dana). Uvidom u spis ostala sam zapanjena iskazom te žene jer je iskaz potpuno lažan a uz to je mene klevetala u iskazu na policiji. Izjavila je da ja A….B… nisam normalna osoba i da imam psihičkih problema. Nakon toga sam se ja žalila državnom odvjetništvu na klevetu dotične gospođe. Zanima me prema čl 149. kaznenog zakona zašto je to meni odbijeno od strane državnog odvjetništva a imaju njezinu izjavu sa policijskog zapisnika.
hvala
lp

Da li je moguce trajanje slucaja oko smjestaja i dobrobiti te brige i njege mlt djeteta s down syndromom vise od 4god i na temelju rekla kazala navoda i kleveta u jednom.pogledu CZZSa. A za to vrijeme dijete rodj.u Zgu biva smjesteno u CRZ Pustodol podruznica Varaždin s reg.posjetama u vrijeme nemogucim ispuniti riditeljima koji rade i zive u Zagrebu. Nijada saslusani bez konretnih fakta ceka se odluka 3.sutkinje o TRAJNOM LISENJU RODITELJSKIH PRAVA I DUZNOSTI.