Pravnici i odvjetnici za akvizicije u Supetar

Poštovani,

Molim Vas za svjet kako postupiti dalje., Naime određena ženska osoba me prijavila na policiji za nametljivo ponašanje, nakon saslušanja na državnom odvjetništvu, državno odvjetništvo je taj predmet toj ženskoj osobi odbacilo(naravno lažni iskazi te žene). Dotična gđa se žalila na odluku državnog odvjetništva te sam ja opet pozvana na državno odvjetništvo na saslušanje. Nakon mog saslušanja tražila sam uvid u spi (nisam ni znala točan razlog zbog kojeg sam pozvana jer je od te njezine prijave prošlo više od godinu dana). Uvidom u spis ostala sam zapanjena iskazom te žene jer je iskaz potpuno lažan a uz to je mene klevetala u iskazu na policiji. Izjavila je da ja A….B… nisam normalna osoba i da imam psihičkih problema. Nakon toga sam se ja žalila državnom odvjetništvu na klevetu dotične gospođe. Zanima me prema čl 149. kaznenog zakona zašto je to meni odbijeno od strane državnog odvjetništva a imaju njezinu izjavu sa policijskog zapisnika.
hvala
lp

Postovani,

stan je u vlasnistvu 4 osobe, svakom pripada 1/4 stana. 3 osobe su za prodaju stana normalnim putem pa da se svakoj (znaci svima jednako 4/4) osobe isplati njegova cetvrtina dok 1 osoba ne zeli i ne pristaje na nista. Zanima me koja je najbolja opcija za rjesenje, odnosno pretpostavljam u krajnjem slucaju da se mora na sud radi razvrgavanja suvlasnistva pa ce onda svi nakon javne drazbe dobiti isti dio isplate? Da li se moze nekako putem suda dogovoriti da se dio osobe koja ne pristaje na nista isplati od ostale 3 osobe ili bilo kakav drugi nacin da ne dode do javne drazbe?
Hvala

Kuću i okućnicu dijelimo ja i sestra pola ,pola .Nije određeno koji dio je njen koji moj.Kuća je prizemlje i sprat.Sestra živi u cijeloj kući koju je i obnavljala j.Obečano poslije naše smrti da ostaje mom sinu.Sad se predomislila i želi isplatu.Janne pristajem ni na isplatu ,ni prodaju.Ne želi ni razgovarati ,prekinula komunikaciju.Pošto nije ni rečeno a ni napisano mogu li tražiti zabranu daljeg ulaganja i njenog prepisa na njenu kćer zbog toga što ne znam što je čije .Ako da kome se obratiti da se zabrana napiše ,ne želim tužiti jer sam u mirovini i financije su ograničene.Ja posjedujem svoju kuću u kojoj živim već 25 godina.

Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?

I want to apply for family reunification for my wife to bring her to Zagreb. She got deported from Norway on 02.03.2023 also banned from Schengen Information System. She got visas from Bulgaria(2024) and Romania(2023) (not Schengen) also travelled there and back after the deportation. We both non EU citizen. I am working in Zagreb, Croatia with blue card (valid until 22.12.2026). I want to remove the SIS ban from the system so we can apply for family reunification. I need information what to do and assistance of a lawyer with experience who can remove the ban.

Poštovani,

Lijepo molim informaciju, Firma je najavila da ce biti tehnološki višak 250 ljudi, te da svi koji žele otići uz otpremninu mogu podnijeti zahtjev i da ce ovisno o sredstvima namijenjenim za otpremnine, biti pozvani prema redoslijedu kojim su se prijavljivali zaposlenici koji žele ići. Međutim kako je od toga prijavljivanja prošlo vec par mjeseci na svaki moj upit o statusu mog predmeta dobijem odgovor da imaju ljude koji su se prije mene prijavili. Neslužbeno doznajem da se prijavilo 600 ljudi, odnosno da ne mogu svi otići uz otpremninu. Kako ne bih htjela ostati bez otpremnine, a kolektivnim ugovor imam pravo na bruto plaću za svaku godinu staža samo u slučaju kad poslodavac otkaz uje ugovor o radu. Što mogu pravno poduzeti kako bih sve bilo transparentnom, odnosno da li mogu zatražiti uvidi u redoslijed prijava za odlazak? Znam da postoji pisani trag svakog zahtjeva, a ne znam da li postoji zakon o zaštiti podataka obzirom da se radi o internom popisu zaposlenika. Unaprijed zahvaljujem.

Poštovani,
Pročitala sam dobar dio vaših pitanja i odgovora i pronašla odgovore u svezi pojmova klevete i uvrede. Jučer sam postavila pitanje koje je bilo uopćeno. Danas bih postavila konkretna pitanja. Kako mi je u zadnje vrijeme osoba poslala više optužujućih pisanih poruka ja bih vas pitala jesu li neki navodi kleveta. Uvrede neću spominjati. Jesu li klevete: ti si kriva za njegovu psihičku bolest, miješaš se u odnos između mene i mog brata, \”puniš mu glavu\” protiv mene, miješaš se i gdje treba i ne treba, uvlačiš se,… Iz poruka se da isčitati da je i s drugim osobama raspravljala o meni. Tvrdi da sam ja uzrok sukoba između nje i njenog brata. Sukob je, koliko sam pohvatala, radi podjele imovine.
Radi se o svojti koju viđam svako toliko godina (nečija pričest, krizma) i nikada se ne čujemo. Najprije sam bila zaprepaštena, zatim zabrinuta i uznemirena. Noćima ne spavam. Normalna, uljudbena i argumentirana pisana komunikacija ne daje ploda. Poruke je slala i mojoj kćeri, ali ih je ubrzo izbrisala. Ja sam poruke upućene meni spremila. Što mi je činiti da se zaštitim? Hvala.
Lijep pozdrav,
Katica

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.